Morske mijene: razlika između inačica

Obrisana 164 bajta ,  prije 7 godina
Jezične preinake
m (Uklonjena promjena suradnika Hrvoje.Zupanic, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot)
(Jezične preinake)
'''Morske mijene''' su '''plima''' i '''oseka''',. teOne su uz [[morske struje]] i [[valovi|valove]] jedini prirodni pokretači [[voda|vodenih]] površina.
 
Plima i oseka su naizmjenično dizanje i spuštanje razine [[more|mora]] nastalo pod utjecajem [[gravitacija|gravitacijske]] sile od straneizmeđu [[Mjesec]]a i [[Sunce|Sunca]] u odnosu na [[Zemlja|Zemlju]]. Razmak između jedne plime ili jedne oseke je 066 sati, 12 minuta i 30 sekundi.
Plima i oseka utječu na stvaranje i kretanje zemljinih ploča te na žive organizme na zemlji.
 
[[Datoteka:Spingtide.jpg|mini| Koncept jake plime i oseke]]
[[Datoteka:Neaptide.jpg|mini| Koncept mrtve mijene]]
Plima i oseka pojavljuju se zbog [[gravitacija|gravitacijskih]] sila koje djeluju između Zemlje, Mjeseca i Sunca pri njihovom kretanju kroz svemir. Mjesec sa okreće oko Zemlje, te se između njih javlja privlačna sila koja djeluje na Zemlju, a s obzirom na to da na Zemlji sve,ništa osim goleme vodene mase (71% Zemljine površine prekriveno je vodom), nije dovoljno [[fleksibilnost|fleksibilno]] da bi ihga Mjesec privukaoprivuče, on privlači prema sebi vodenu masu na velikim površinama ([[ocean]]i, mora, velika [[jezero|jezera]]), što uzrokuje povlačenje razine mora na obali, odnosno. razinaRazina mora opada kako utjecaj jača i to zovemo '''osekom'''. UtjecajPostupno postupnoslabljenje slabi,tog teutjecaja dolazidovodi do postupnog povećanjadizanja razine mora u prvotno stanje, ašto tuse pojavu zovemonaziva '''plimom'''. ZbogBudući toga štoda je Mjesec glavni pokretač plime i oseke, do te promjene dolazi dva puta u 24 sata i 50 minuta dugom vremenskom razdoblju, odnosno plima i oseka se izmjene u jednom danu dvaputdvapiut, otprilike svakih 12 sati i 25 minuta.
 
===Jake plime i oseke===
Jake plime i jake oseke se javljaju se u razdobljima punog i novog Mjeseca kada je utjecaj Mjeseca na privlačnost prema Zemlji pojačan utjecajem položaja Sunca naspram Zemlje, to jesttj. za vrijeme punog i novog Mjeseca sva se tri tijela se nalaze u ravnini, te je zbog toga utjecaj na plimu i oseku najjači.
 
Promjenom Promjena udaljenosti između Mjeseca ui odnosu na ZemljuZemlje također utječe na jačinu plime i oseke tako: kada je Mjesec u [[perigej|perigeji]], plima i oseka jačaju, a kada je u [[apogej|apogeji]] slabe, aone svakihslabe. Svakih 7½ mjesečevih orbitalnih okreta oko Zemlje perigeja bude sukladna ili sas novim ili s punim mjesecomMjesecom uzrokujući '''perigejne morske mijene ''' sas najvećim rasponom plime i oseke,. doDo ove pojave dolazi prosječno svakih 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde ili svakih 29.530589 dana .
 
Utjecaj perigejnih morskih mijena inače nije opasan osim u slučaju kadaako se na istom području javi [[oluja]] koja u isto vrijeme krene na obalu te tada zbog visokih [[Plimni val|plimnih valova]] može izazvati materijalnu štetu u priobalju zahvaćenog područja. Zbog tako izraženog utjecaja jake plime i oseke mogu u područjima velikih razlika između plime i oseke utjecati na [[pomorski promet]], [[ribarstvo]], priobalni [[turizam]] i odvijanje prometa na kopnu.
===Mrtve mijene===
Mrtve mijene označavaju najslabije plime i oseke to jest (kada je razlika između gornje granice plime i donje granice oseke najmanja), a događadogađaju se kada je Mjesec u stadiju četvrt i pola te je samim time utjecaj na Zemlju najblaži.
 
Zbog minimalnih kretanja razine morske površine mrtve mijene ne uzrokuju značajnije probleme vezane uz život i djelatnosti čovjeka.
 
==Energetski potencijal==
Zbog toga što izmjena oseke i plime uzrokuje kretanje [[fluid|fluida]], to jesttj. vodene mase, a to je kretanje potencijalna [[kinetička energija]] pa, moguće je izvršiti [[konverzija|konverziju]] (pretvaranje) te energije u [[električna energija|električnu energiju]] uz pomoć posebnih [[Elektrane na plimu i oseku|elektrana na plimu i oseku]]. Takvi tipovi elektrana nisu česti jer njihova izrada, održavanje i postizanje isplativosti iziskuju značajna financijska sredstva pa su trenutačno samo visoko razvijene zemlje razvile nekoliko takvih elektrana premda dosta zemalja ima prirodni potencijal za izgradnjunjihovu istihizgradnju.
==Zanimljivosti==
[[Datoteka:Bay of Fundy High Tide.jpg|mini|160px| [[Zaljev Fundy]] za vrijeme plime]]
[[Datoteka:Bay of Fundy Low Tide.jpg|mini|160px| [[Zaljev Fundy]] za vrijeme oseke]]
[[Datoteka:Crikvenica jugo 11108.jpg|mini|[[Crikvenica]] za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio [[Jadran|jadransku]] obalu 1. prosinca [[2008.]] godine]]
*Najveće morske mijene su na obalama najvećih oceana, ali ne svugdje, već samo u specifičnim područjima.
*Najveća izmjerena razlika između plime i oseke od (16 metara) izmjerena je u [[zaljev Fundy|zaljevu Fundy]] u Newpokrajini Nova Scotia u [[Kanada|Kanadi]] premda se smatra da je u [[zaljev Ungava|zaljevu Ungava]] u [[Quebec]]u ona još i viševeća, ali u razdoblju kad se vrše mjerenja taj zaljev je okovan [[led]]om.
*Područje [[Mediteran]]a spada u područja sas umjerenim morskim mijenama.
*Područja [[Aljaska|Aljaske]], [[Madagaskar|Madagaskara]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], istočne obale Kanade te zapadne obale [[Francuska|Francuske]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] su područja su izraženih morskih mijena, toliko da one utječu na odvijanje pomorskog prometa.
 
==Plima i oseka u Hrvatskoj==
Hrvatska morska obala se nalazi na području umjerenih plima i oseka te; najveći raspon plime i oseke se krećeiznosi oko 1 metar razlike te kao takvapa ne utječe na život ljudi u većoj mjeri, premda je morese pokazalo da u razdobljima velike plime i uz određene vremenske uvjete, to jesttj. niski tlak zraka te jak [[Jugo|južni vjetar]], može izazvati poprilične probleme kako u prometnom smislu tako i u materijalnoj šteti, zbogbudući togada što se pokazalo daje u tim uvjetima obalna razina u nekim naseljima je u razini nižojniža od razine plimnog vala te jepa zbog toga došlodolazi do plavljenja obalnog područja, [[prometnica]] i objekata uz samu obalu, izbacivanja [[brod]]ova, [[brodica]] i [[čamac]]a na obalu uz popriličnu štetu. Smatra se da ovakvitakvi događaji nisu toliko učestali, to jesttj. uvjeti za njih se stvore svakih pedesetak godina pa nema smisla prilagođavati život ljudi tim ekstremnim događajima. Zadnji zabilježeni slučaj ekstremno visokog plimnog vala na hrvatskoj obali Jadrana zabilježen je [[1. prosinca]] [[2008.]] godine, a prije toga [[1929.]] godine.
 
U gospodarskom smislu plime i oseke na području hrvatske obale nisu pogodne za izgradnju elektrana na plimu i oseku.
==Doprinos [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] tumačenju plime i oseke==
 
Bošković je u svom djelu ''Rasprava o plimi i oseci mora'' (1747) opisao postupke proračunavanja određivanja najviše razine plime koje je osmislilo nekoliko znanstvenika prije njega. Dotada najbolji rezultat imao je [[Daniel Bernoulli]]. </br>
No, i Bernoulijevo je rješenje bilo približno jer je problem rješavao analitički a složenost jednadžbi ga je prisilila da primijeni nekoliko aproksimacija. Bošković je osmislio i u djelu pokazao geometrijski postupak kojim se rješenje moglo dobiti posve točno.<ref>Antonijela Bogutovac i Theodor Dürrigl, Plima i oseka, [[Leksikon Ruđera Boškovića]] str. 100-102 ISBN 978-953-268-020-1</ref>
 
==Izvori==
Anonimni suradnik