Rusinski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 89.207.195.17 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot
Redak 1:
{{otheruses}}
'''Rusinski jezik''' (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=rue rue]) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], kao i u susjednim regijama [[Slovačka|Slovačke]] i [[Poljska|Poljske]]. Piše se ćirilicom. Ima 560,000 govornika u Ukrajini (2000); ukupno 623,960 u svijetu, i to 24,200 (2001 popis) u [[Slovačka|Slovačkoj]] gdje je 60% [[Rusini|Rusina]] asimilirano u [[Slovaci|Slovake]] i jezično i kulturno; Nepoznat broj u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. U južnoslavenskim zemljama govori se zapadna varijanta gdje ga nazivaju zapadnorusinskim, ali ovaj jezik ili mikrojezik nije priznat kao poseban jezik i nema svog kodnog naziva. Rusinskim govore etnički [[Rusini]], koji naseljavaju navedeno područje. Rusinski (u Vojvodini nazivan istočnorusinski) jezik spada u grupu [[istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]] i razlikuje se od [[Zapadnorusinski mikrojezik|zapadnorusinskoga]], koji spada u grupu [[zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenskih jezika]].<ref>Dubravko Škiljan: ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 25.
{{Citat|''U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori ''lužičkosrpski'' ili ''sorapski'' ili ''vendski'' (sa dva dijalekta: ''gornjolužički'' i ''donjolužički''), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i ''rusinski'' kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.''|Škiljan, 1994., 25.}}</ref><!-- str. 25. govori o zapadnoslavenskim jezicima --> Institut za rusinski jezik i kulturu osnovan je u [[Prešov]]u 1993. Rusinski književni jezik je kodificiran i priznat u Slovačkoj 1995., po stavovima državne vlade i akademika u Bratislavi.