Sesvetski Kraljevec: razlika između inačica

Demografskim bumom naraslo sa 150ak stanovnika krajem [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] na trenutnih cca 8 000 ili više ( ovisno o tome što se podrazumijeva pod nazivom Kraljevec - i Kobiljak, Dumovec ili samo Kraljevec u užem smislu), uglavnom zahvaljujući priljevu [[Hrvati u BiH|Hrvata iz Bosne i Hercegovine]] i drugih dijelova Hrvatske - [[Lika|Like]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Podravina|Podravine]], obližnjeg [[Prigorje|Prigorja]] i [[Posavina|Posavine]]. Prvi veći val započeo tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih]] kada stižu [[Livno|livanjski]] i [[Tomislavgrad|duvanjski]] Hrvati, ali val doseljavanja, jačim i slabijim intenzitetom, traje do danas kada je osobito izražen trend doseljavanja iz manjih sredina iz cijele Hrvatske u okolicu Zagreba, pa tako i u Kraljevec. Strukturu stanovništva obilježio je i [[Domovinski rat]] nakon kojega mnogi Hrvati iz [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] postaju Kraljevčani.

 

 

=== Javni prijevoz ===

Iz Sesvetskog Kraljevca polazi autobusna linija 269 Borongaj - Sesvetski Kraljevec, a kroz naselje također prolazi i magistralna željeznička pruga koja povezuje Sesvetski Kraljevec prigradskim vlakovima na linijama Dugo Selo - Zagreb Gl.k. - Zaprešić i Zagreb Gl.k. - Dugo Selo - Kutina -Novska.

== Gospodarstvo ==

U Sesvetskom Kraljevcu smješteno je nekoliko većih industrijskih objekata. Nekada najznačajniji bio je [[Rade Končar]] , koji je nastao 1949. godine pod imenom „Centralna mašinska radionica”. Danas djeluje pod imenom „Končar-Sklopna postrojenja”. Osim njega , tu su još tvornica stočnog brašna „Agroproteinka”, i „Unija-nova”, koja se bavi prikupljanjem i recikliranjem stakla.