Razlika između inačica stranice »Rafinerija nafte«

Dodano 30 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
'''Rafinerije nafte''' su velika procesna [[industrija|industrijska]] postrojenja u kojima se iz sirove [[nafta|nafte]] različitim procesima izdvajaju naftni derivati (kao što su npr. tekući [[plin]], dizelsko gorivo, [[benzin]], mlazno gorivo, motorna ulja...) potrebni krajnjim korisnicima.
 
Nafta pravo značenje dobiva u 19. st. kad je [[1859.]] godine. Amerikanac E. L. Drake u [[Pennsylvania|Pennsylvanji]] izbušio prvu [[Naftne bušotine|bušotinu]], što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], točnije u Ploiesti [[1856]]. U to se doba koristilaupotrebljavala isključivo za dobivanje [[petrolej]]a i kao mast za podmazivanje (kolomast). Najveći svjetski kompleks rafinerija je ''"Centro de Refinación de Paraguaná"'' u Venezueli čiji kapacitet iznosi 956,000 [[barel]]a na dan. Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja.
 
== Sastav nafte ==
Nafta je nastala iz ostataka [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]] koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte uslijed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.
 
Sam proces prerade nafte počinje istraživanjem i to [[geologija|geološkim]] i [[geofizika|geofizičkim]], područja potencijalno bogato naftom od strane znanstvenika i inženjera, ukolikoako se utvrdi postojanje nafte, (plina) koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksploatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama, željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanja nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinijele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.
 
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava [[voda|vodu]], [[sol]]i, [[sumpor]]ne spojeve, [[kiseline]] i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju koroziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja emulgatora. Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.
=== Alkilacija ===
 
[[Alkilacija]] je sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji [[izobutan]]a s laganima [[olefin]]ima (propanom, butanom). Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristiupotrebljava za proizvodnju benzina.
 
=== Hidrodesulfurizacija ===
=== Izomerizacija ===
 
[[Izomerizacija]] je proces koji se koristiprimjenjuje ukolikoako jese potrebnomora povećati [[oktanski broj]] benzina. Osim za spomenutu namjenu koristirabi se i za pripremu sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome [[molekularna masa]] ostaje konstantna.
 
=== Katalitički reforming ===
 
UkolikoAko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristiprimjenjuje se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i [[metal]]e, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.
 
=== Proces Blending ===
 
KoristiUpotrebljava se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja završnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.
 
== Naftni derivati ==
 
=== Benzin ===
[[Benzin]] se koristiupotrebljava kao pogonsko gorivo u većini [[motorna vozila|motornih vozila]]. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se [[olovo (element)|olovni]] spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo.
 
=== Dizelsko gorivo ===
Za proizvodnju [[dizel|dizelskog goriva]] koristiupotrebljava se [[petrolej]] i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti veći od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja. [[cetanski broj]] i [[cetanski indeks|dizel indeks]] su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.
 
=== Mlazno gorivo ===
[[Mlazno gorivo]] je smjesa teškog benzina i petroleja, odnosno spojevi nafte koji destiliraju na 145º do 225º C. Kako tu vrstu goriva koristetroše [[mlazni motor|mlažnjaci]] koji lete na velikim visinama gdje vladaju izrazito niske temperature, potrebno je osigurati [[temperatura|temperature]] zamrzavanja ispod -55º C.
 
=== Motorna ulja ===
[[Ulja]] se koristeupotrebljavaju u različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje [[motor]]a, štednja goriva, hlađenje i brtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.
 
=== Bitumen ===
 
=== Loživo ulje ===
Za proizvodnju [[loživo ulje|loživog ulja]] iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. KoristiUpotrebljava se kao gorivo u [[energetika|energetici]].
 
== Podjela rafinerija prema tipovima ==