Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti|Najstariji tragovi]] [[evolucija čovjeka|ljudske nazočnosti]] na [[hrvatska|hrvatskom tlu]] potječu iz [[Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|paleolitika]]. U špilji [[šandalja|Šandalji]] kraj Pule i u [[punikve|Punikvama]] kraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase, a ostatci [[neandertalci|neandertalskoga pračovjeka]] pronađeni su na [[krapinski pračovjek|Hušnjakovu brijegu u Krapini]]. Arheološki nalazi iz paleolitika otkriveni su i na drugim lokalitetima diljem Hrvatske ([[špilja Vindija|Vindija]], [[Veternica]] i dr.). [[Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu|Neolitik]] (oko 6000. pr. Kr. – oko 3000. pr. Kr.) obilježen je podizanjem stalnih i organiziranih naselja, kao i izradom keramičkoga posuđa i plastike. Na jadranskom području najznačajnije su [[arheološka kultura|neolitičke kulture]] [[impresso-keramika|impresso]], [[danilska kultura|danilska]] i [[hvarska kultura|hvarska]], u unutrašnjosti [[sopotska kultura|sopotska]] i [[korenovska kultura|korenovska]], a glavna su nalazišta otkopana u [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčiću]] kraj Zadra, [[danilska kultura|Danilu]] kraj Šibenika, [[markova špilja|Markovoj]] i [[grapčeva špilja|Grapčevoj špilji]] na Hvaru i dr. Prijelazno razdoblje iz kamenoga u brončano doba, [[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu|tzv. eneolitik]], u kojem započinje obrada i uporaba prvog metala – bakra, pokriva [[vučedolska kultura]] (oko 3000. pr. Kr. – oko 2200. pr. Kr.), nazvana prema lokalitetu [[Vučedol]] na obali Dunava kraj Vukovara. U [[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu|brončanom dobu]] (oko 2500. pr. Kr. – oko 800. pr. Kr.), razdoblju velikih etničkih nemira i migracija, nastavlja se razvijati metalurgija i tehnologija obrade brončanih predmeta. Izdvaja se više kulturnih skupina (u Istri [[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu#Srednje brončano doba|gradinska kultura]], u sjevernoj Hrvatskoj [[kultura polja sa žarama]], u Dalmaciji [[cetinska kultura]] i dr.), koje su nastale simbiozom prijašnjih kulturnih tradicija i raznovrsnih utjecaja snažnih okolnih kultura. Pojavom sustavne proizvodnje i uporabe željeznih predmeta započelo je [[željezno doba]] (oko 800. pr. Kr. – početak 1. st.), tijekom kojega su se na prostoru današnje Hrvatske pojavile prve etničke zajednice, čija su imena zabilježili grčki i rimski pisci. Pripadale su ilirskim [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Histri|Histrima]], [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Japodi|Japodima]], [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Liburni|Liburnima]], [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Delmati|Delmatima]], Ardijejcima i dr., a bile su pod snažnim utjecajima [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Grci|grčkih]] i [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Histri|italskih kultura]] te od 4. st. pr. Kr. i pod utjecajem [[Hrvatski_povijesni_prostor_u_željeznom_dobu#Kelti|keltske duhovne i materijalne kulture]].
Zahvaljujući trgovačkim putovima i vezama [[Ilirik prije Rimljana|starosjedilački narodi brončanoga i željeznoga doba]] na tlu današnje Hrvatske već su od 8. st. pr. Kr. imali dodira s [[Hrvatski povijesni prostor u antici|umjetničkom proizvodnjom Grka i Etruraca]], no tek se [[Grčka kolonizacija na Jadranu|dolaskom grčkih kolonizatora]] u 4. st. pr. Kr. stvaraju uvjeti za uspostavu i jače širenje antičke civilizacije na istočnoj obali Jadrana. Posredovanjem grčkih kolonija, kao što su ''[[Issa]]'' ([[vis (grad)|Vis]]) i ''[[Pharos]]'' ([[Stari Grad]] na Hvaru), širi se grčki utjecaj prepoznatljiv u pismu, kovanju novca, trgovini, parcelaciji zemljišta i gradnji zidina. Od 2. st. pr. Kr. [[Rimska vlast u Iliriku|Rim postupno organizira svoju vlast]] te stvara više administrativnih područja – provincija ([[dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]], [[Panonija]]). Kulturni i gospodarski razvoj s odlikama rimske civilizacije (urbanizam, arhitektura, kiparstvo, kultovi, kovanje novca, trgovina) najprije zahvaća jadransku obalu, a potom i njezino duboko zaleđe. Brojna naselja stječu odlike rimskoga grada (''[[Parentium]]''/[[Poreč]], ''[[Salona]]''/[[Solin]], ''[[Iader]]''/[[Zadar]], ''[[Narona]]''/[[Vid (Metković)|Vid]] kraj Metkovića, ''[[Aenona]]''/[[Nin]], ''[[Varvaria]]''/[[Bribir (Skradin)|Bribir]]), oblikuju se forumski kompleksi s bazilikama, kurijama, termama i dr., ali i raskošne zgrade javne namjene, osobito teatri (''[[Pola]]''/[[Pula]], ''Salona'') i amfiteatri (''Pola'', ''Salona'', ''[[Burnum]]''/[[Ivoševci]] kraj Kistanja). Na panonskom području nastaju kupališna naselja (''[[Aquae Iasae]]''/[[Varaždinske Toplice]]) te bitniji gradovi, od kojih je uglavnom sačuvana oskudna arhitektura (''[[Siscia]]''/[[Sisak]], ''[[Marsonia]]''/[[Slavonski Brod]], ''[[Mursa]]''/[[Osijek]], ''[[Cibalae]]''/[[Vinkovci]]). Posebno mjesto među spomenicima zauzima [[Dioklecijanova palača]] u
== Prapovijest ==
| |||