Aluminij: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 56:
===Pirotehnika i kemija===
Aluminij se u [[Pirotehnika|pirotehnici]]
'''Aluminijski prah''' je fino usitnjen aluminij. Zagrijavanjem na 600°C aluminij poprima zrnatu strukturu, potom u stroju za potresivanje prelazi u aluminijsku krupicu, koja mljevenjem prelazi u prah. Tehnički se primjenjuje ponajprije zbog nagle [[Oksidacija|oksidacije]] pri zagrijavanju na [[zrak]]u, uz pojavu blještavoga svjetla i jako razvijanje [[Toplina|topline]], pa se
===Tehnologija===
Redak 71:
Žarenjem aluminijeva hidroksida u rotacijskim pećima na temperaturama iznad 1200°C nastaje čista glinica, koja se tek onda šalje da se iz nje proizvede aluminij.
Polazna ruda za dobivanje aluminija je [[boksit]], od kojeg se pročišćavanjem dobije aluminijev oksid (glinica) (Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub>). Metal aluminij dobivamo [[elektroliza|elektrolizom]]; najvažniji procesi
Reakcija na katodi:
Redak 79:
2 O<sup>2−</sup> → O<sub>2</sub> + 4 e<sup>−</sup>
Redak 99:
Aluminij s mnogim metalima stvara slitine, što je uz već navedena svojstva, razlog njegove tako velike uporabe. Budući da je čist aluminij mekan, gotovo polovina proizvedenog metala prerađuje se dalje u legure. Proizvodi se velik broj [[legura]] koje obično uključuju [[Bakar (element)|bakar]], [[mangan]], [[silicij]], [[cink]] i [[magnezij]].
*Aluminij i mangan 1,2 % Mn. Ne gubi boju i
*Aluminij i bor ima veću električnu vodljivost, a
*Silumin – Si 10 %.
*[[Magnalij]] – Mg 10 - 30 %. Otporan na morsku vodu, pa se
*[[Duraluminij]] – Cu 2,5 – 5,5 %, Mg 0,5 – 2 %, Mn 0,5 – 1,2 %, Si 0,2 – 1 %. Vrlo tvrda legura (triput tvrđa od običnoga čelika, a lakša od njega), otporna na udarce, pa se rabi u građevinarstvu, za izradu prijevoznih sredstava, za oplatu aviona i okvire trkaćih bicikala.
Redak 121:
'''Aluminijev oksid''' se u prirodi može naći u obliku minerala [[korund]]a koji je iste kemijske formule ali različite strukture. Ovaj mineral je izrazito inertan i tvrd te se može
Korund je drugi najčvršći materijal na svijetu, sa posebnom obradom i primjesom nekog kemijskog elementa koji mu daje žarku boju korund postaje dragi kamen: [[rubin]] (krom daje crvenu boju), [[safir]] (kobalt daje plavu boju).
Redak 132:
==Recikliranje==
Danas se u Europi reciklira 42 % aluminija
== Zanimljivosti ==
Redak 141:
*Onečišćeni aluminij je prvi put dobio poznati danski fizičar [[Hans Christian Oersted]] 1825. godine iz aluminijeva klorida redukcijom pomoću kalijeva amalgama. Dvije godine kasnije, [[Friedrich Wohler]], koji je nastavio njegov eksperimentalni rad, dobio je čisti aluminij upotrijebivši kao redukcijsko sredstvo metalni [[kalij]].
*[[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleon II.]] je na jednom svečanom banketu objedovao
*Prva konzerva za piće od aluminija proizvedena je 1963., a danas je to jedna od najvažnijih primjena aluminija.
Redak 158:
*Kugle [[Atomium]]a zahvaljuju svoj snažan sjaj 2 mm tankom elektrolitski nanesenom aluminijskom sloju.
*500 godina treba da se razgradi aluminijska konzerva. Energija koja se ušteti recikliranjem jedne aluminijske konzerve dostatna je za tri sata rada TV prijamnika, a količina ispuštenih štetnih plinova smanjuje se do 95 %. Pri recikliranju aluminija potrebno je samo 5 % energije potrebne za proizvodnju jednake količine aluminija iz glinice. S porastom
*Za dobivanje 1 t aluminija, potrebno je 4,5 tone boksita i pri čemu se troši oko 0,5 t ugljenih elektroda i oko 14 000 kWh električne energije.
Redak 166:
*Procjenjuje se da zamjenom 1.6 kg čelika jednim kg aluminija automobil tijekom voznog vijeka smanji emisiju štetnih plinova za oko 20 kg (zbog manje potrošnje goriva). Ta se brojka za vlakove penje na 200 kg.
*Aluminij visoke čistoće s odgovarajućom završnom obradom i poliranjem tvori visokoreflektirajući sloj te se kao takav
==Izvori==
|