Razlika između inačica stranice »Kelti«

Dodana 7.003 bajta ,  prije 5 godina
(dopuna)
 
==Kelti u Hrvatskoj==
[[Datoteka:Ogrlica od staklene paste, mlađe željezno doba.jpg|mini|Ogrlica od staklene paste, [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu#Mlađe željezno doba|mlađe željezno doba]], [[Arheološki muzej u Zagrebu]].]]
[[Datoteka:Kelti_u_Hrvatskoj.jpg|right|thumb|300px]]
Na prostoru današnje Hrvatske susreću se materijalni tragovi dviju skupina Kelta. Istočni su Kelti [[Skordisci]], a zapadni [[Taurisci]]. Oko 400. godine prije Krista selili su se Kelti od zapada prema istoku. Jedan dio naselio se u sjevernoj Italiji, a drugi u Panoniji. U IV. st. prije Krista prodiru Kelti koji na prostoru današnjeg [[Osijek]]a podižu naselje ''[[Mursa|Mursu]]'' i neka druga naselja. ''[[Segestica]]'' je bio utvrđeni keltski grad od IV. do I. stoljeća prije Krista nastao na temeljima još starijeg naselja. Prodrli su i u Istru, gdje su podjarmili dio ilirskog stanovništva, osobito one u gorovitim predjelima, ali su s vremenom potpuno asimilirali s [[Histri]]ma. Keltska su plemena ([[Taurisci]], [[Skordisci]]) naseljavala pojedine dijelove srednje Hrvatske i Slavonije, gdje su na strateški važnim položajima gradila naselja utvrđena zemljanim nasipima i širokim vodenim opkopima. Prvi su u spomenute krajeve uveli proizvodnju keramike na brzorotirajućem lončarskom kolu. [[lončarstvo|Lončarija]] sive boje, uglavnom bez ukrasa, izvrsne je kvalitete, ali zbog serijske proizvodnje jednolična. U nošnju su Kelti uveli nove tipove fibula žičane konstrukcije, katkad izrađene i od željeza. Značajno je obilježje [[latenska kultura|latenske kulture]] i kovanje te uporaba novca.<ref name="željezno"/> [[Skordisci]] (grč. ''Σϰoρδίσϰoι'', ''Skordískoi'', ''lat''. ''Scordisci'') su keltsko pleme naseljeno u antičko doba na obalama Morave. God. 292. pr. Kr. pokorili su ilirske [[autarijati|Autarijate]], a nakon teškoga poraza protiv Grka 279. pr. Kr. povukli su se na područje rijeka Save, Drave i Dunava. Rimljani su protiv njih počeli ratovati sred. II. st. pr. Kr.<ref name="Skordisci">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56484 Skordisci]</ref> Zarativši s [[Iliri]]ma i [[Panonci]]ma, [[Oktavijan]] je napao najprije [[japodi|Japode]] i osvojio njihov glavni grad ''Metulum''. Potom je krenuo na ''Segesticu'' s 12.000 vojnika te ju tridesetodnevne opsade zauzeo. Panonske Skordiske pokorio je [[Tiberije]] potkraj I. st. pr. Kr.<ref name="Skordisci"/>
 
U ozračju je Kelta-[[skordisci|Skordiska]] koji su donijeli lončarsko kolo, [[novac]] i željezni [[plug]]. Naselja su utvrđivali zemljanim bedemom na kojem je mogla biti drvena palisada oblijepljena blatom i opkopom ispunjenim vodom. Najveći naseobinski kompleks u istočnoj Hrvatskoj nalazio se na području Vinkovaca s upravnim i gospodarskim središtem na Dirovom brijegu. Utjecaj materijalne kulture apsolutno je na strani Skordiska, koji su se jezično asimilirali s domorodačkim stanovništvom. Kelti su suvereno ovladali tehnologijom preradbe metala, posebice kaljenoga, kao čelik tvrdoga željeza, a također su bili vrsni u izradbi predmeta od bronce, srebra i rjeđe od zlata, od kojih su osim [[nakit]]a kovali i novac. Isprva su to bile imitacije grčkoga novca, dok kasnije na njima prevladavaju autohtoni keltski likovni elementi i simboli. Bili su i vješti keramičari, služeći se pri oblikovanju brzo rotirajućim lončarskim kolom. Radili su ukrasne predmete od [[narukvica]] i [[fibula]] rađenih tehnikom granulacije ili filigrana nađene kod Vukovara i Kupinova, kao i brončane ženske pojaseve iz [[Novi Banovci|Novih Banovaca]] i [[Dalj]]a, ukrašeni raznobojnim emajlom. Od oružja ističe se mač iz [[kupinovo|Kupinova]], s jabučicom drške oblikovanom poput muške glave, a nalazi iz ratničkih grobova s različitim oružjem, konjskom opremom, nakitom i metalnim dijelovima nošnje te rimskim importiranim posuđem za piće i kuhanje iz [[Sotin]]a, govori o ekonomskoj moći njihovih uglednika. Kelti su imali i novac. Nađeno je nekoliko stotina srebrnih kovanica iz ostava [[Narta]], [[Ribnjačka]], Šemovca kod [[đurđevac|Đurđevca]] i Okića kod [[Samobor]]a, s kojih se bolje nego li s drugih predmeta umjetničkoga obrta očitavaju dometi njihova zanatskoga i umjetničkoga stvaralaštva.
 
Tijekom III. do I. st. pr. Kr. latenska keltska kultura djelovala je i na autohtone kulture [[#Japodi|Japoda]], [[#Liburni|Liburna]] i [[#Delmati|Delmata]] iako su posljednje dvije već od IV. st. pr. Kr. bile podložne izrazitoj helenizaciji.<ref name="željezno">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67684 željezno doba]</ref> Mlađeželjeznodobnoj kulturi sjeverne Hrvatske daju obilježja keltska nalazišta [[Batina]], [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlaka]], [[Orolik]], [[Osijek]], Paljevine kraj [[donja Bebrina|Donje Bebrine]] na Savi, zatim [[Delovi]] kraj Koprivnice, [[Đurđevac]], [[Križovljan]] kraj Varaždina i [[Zvonimirovo]] kraj Virovitice, odakle ide prema Savi (Paljevine) crta razgraničenja između Tauriska i Skordiska.<ref name="nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta]</ref> U razdoblju od IV. st. do kraja I. st. pr. Kr. (VI. faza [[Histri|histarske]] materijalne i duhovne kulture), osim mlađih halštatskih predmeta (situle, svetolucijska keramika, nakit), nađeni su mnogobrojni predmeti iz helenističkih keramičarskih i toreutskih radionica [[grčka kolonizacija na Jadranu|grčkih kolonija na Jadranu]] i [[Magna Graecia|Velike Grčke]]. Iz posljednjih su stoljeća nalazi srednjolatenskih i kasnolatenskih oblika fibula, staklenoga nakita i sl. (odraz blizine Kelta).<ref name="Željezno Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3124 željezno doba]</ref> Pod keltskim su se utjecajem pojavili dugo željezno koplje i bojna sjekira, te pojedini predmeti nakita. Romanizacija Histra započinje nakon pada [[Nezakcij]]a 177. pr. Kr., ali ona u materijalnoj kulturi nije osobito izrazita do potkraj stare ere.<ref name="Prapovijest Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2204 prapovijest]</ref> U mlađe željezno doba pod latenskim su se utjecajem pojavile brončane i srebrne aplikacije na broševima (iz [[Nin]]a, [[Baška|Baške]] na Krku). Već u VI. st. pr. Kr. [[Liburni]] uvoze strane umjetničke predmete (askos iz Nina, jedinstven primjerak u nas), a potom i grčke vaze apulskoga tipa s crvenim figurama, a u helenističkome razdoblju i vaze tipa Gnathia. Fortifikacije megalitičkoga tipa (''opus quadratum'') javljaju se sa znatnim zakašnjenjem, potkraj II. ili u prvim desetljećima I. st. pr. Kr., pod izravnim helenističkim utjecajem, i to u onim središtima koja su za Julija Cezara postala municipiji (''Varvaria'' – [[Bribir (Skradin)|Bribir]], ''Asseria'' – [[Podgrađe (Benkovac)|Podgrađe]]).<ref name="Liburni">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36372 Liburni]</ref>
[[Datoteka:Kelti_u_Hrvatskoj.jpg|right|thumb|300px600px]]
*''Boii'' ([[Boji]]) <ref>A. Mocsy and S. Frere, ''Pannonia and Upper Moesia. A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire.'' p. 14.</ref>
*''Arabiates'' ([[Arabijati]]) <ref>Andrea Faber, ''Körpergräber des 1.-3. Jahrhunderts in der römischen Welt: internationales Kolloquium'', Frankfurt am Main, 19.-20. November 2004, ISBN 3882705019, p. 144.</ref>
*''Varciani'' ([[Varcijani]]) <ref name="Latobici and Varciani"/>
*''Posenoi'' ([[Poseni]]) <ref>J. J. Wilkes, ''Dalmatia'', Tome 2 of ''History of the Provinces of the Roman Empire'', 1969, pp. 154 and 482.</ref>
*''Japodes'' ([[Japodi]]) <ref>Charles Anthon, ''A Classical Dictionary: Containing The Principal Proper Names Mentioned In Ancient Authors'', Part One, 2005, p. 539: "... Tor, " elevated," " a mountain. (Strabo, 293)"; "the Iapodes (Strabo, 313), a Gallo-Illyrian race occupying the valleys of ..."</ref><ref>J. J. Wilkes, ''The Illyrians'', 1992, ISBN 0631198075, p. 79: "along with the evidence of name formulae, a Venetic element among the Japodes. A group of names identified by Alföldy as of Celtic origin: Ammida, Andes, Iaritus, Matera, Maxa,"</ref> -
 
== Izvori ==