Razlika između inačica stranice »Kelti«

Nema promjene veličine ,  prije 5 godina
 
Tijekom III. do I. st. pr. Kr. latenska keltska kultura djelovala je i na autohtone kulture [[#Japodi|Japoda]], [[#Liburni|Liburna]] i [[#Delmati|Delmata]] iako su posljednje dvije već od IV. st. pr. Kr. bile podložne izrazitoj helenizaciji.<ref name="željezno">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67684 željezno doba]</ref> Mlađeželjeznodobnoj kulturi sjeverne Hrvatske daju obilježja keltska nalazišta [[Batina]], [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlaka]], [[Orolik]], [[Osijek]], Paljevine kraj [[donja Bebrina|Donje Bebrine]] na Savi, zatim [[Delovi]] kraj Koprivnice, [[Đurđevac]], [[Križovljan]] kraj Varaždina i [[Zvonimirovo]] kraj Virovitice, odakle ide prema Savi (Paljevine) crta razgraničenja između Tauriska i Skordiska.<ref name="nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta]</ref> U razdoblju od IV. st. do kraja I. st. pr. Kr. (VI. faza [[Histri|histarske]] materijalne i duhovne kulture), osim mlađih halštatskih predmeta (situle, svetolucijska keramika, nakit), nađeni su mnogobrojni predmeti iz helenističkih keramičarskih i toreutskih radionica [[grčka kolonizacija na Jadranu|grčkih kolonija na Jadranu]] i [[Magna Graecia|Velike Grčke]]. Iz posljednjih su stoljeća nalazi srednjolatenskih i kasnolatenskih oblika fibula, staklenoga nakita i sl. (odraz blizine Kelta).<ref name="Željezno Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3124 željezno doba]</ref> Pod keltskim su se utjecajem pojavili dugo željezno koplje i bojna sjekira, te pojedini predmeti nakita. Romanizacija Histra započinje nakon pada [[Nezakcij]]a 177. pr. Kr., ali ona u materijalnoj kulturi nije osobito izrazita do potkraj stare ere.<ref name="Prapovijest Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2204 prapovijest]</ref> U mlađe željezno doba pod latenskim su se utjecajem pojavile brončane i srebrne aplikacije na broševima (iz [[Nin]]a, [[Baška|Baške]] na Krku). Već u VI. st. pr. Kr. [[Liburni]] uvoze strane umjetničke predmete (askos iz Nina, jedinstven primjerak u nas), a potom i grčke vaze apulskoga tipa s crvenim figurama, a u helenističkome razdoblju i vaze tipa Gnathia. Fortifikacije megalitičkoga tipa (''opus quadratum'') javljaju se sa znatnim zakašnjenjem, potkraj II. ili u prvim desetljećima I. st. pr. Kr., pod izravnim helenističkim utjecajem, i to u onim središtima koja su za Julija Cezara postala municipiji (''Varvaria'' – [[Bribir (Skradin)|Bribir]], ''Asseria'' – [[Podgrađe (Benkovac)|Podgrađe]]).<ref name="Liburni">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36372 Liburni]</ref>
[[Datoteka:Kelti_u_Hrvatskoj.jpg|rightmini|thumblijevo|600px350px]]
*''Boii'' ([[Boji]]) <ref>A. Mocsy and S. Frere, ''Pannonia and Upper Moesia. A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire.'' p. 14.</ref>
*''Arabiates'' ([[Arabijati]]) <ref>Andrea Faber, ''Körpergräber des 1.-3. Jahrhunderts in der römischen Welt: internationales Kolloquium'', Frankfurt am Main, 19.-20. November 2004, ISBN 3882705019, p. 144.</ref>