Karl Popper: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Životopis: lektura |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 13:
Karl Raimund Popper rođen je [[28. srpnja]] [[1902]]. godine u mjestu [[Himmelhof]] kraj Beča, u obitelji Dr. Simona Sigmunda Poppera, pravnika i [[slobodno zidarstvo|slobodnog zidara]] i glazbeno nadarene gospođe Jenny. Do sedamnaeste je godine Karl Popper bio [[marksizam|marksist]], ali ga je ubrzo napustio i s vremenom postao jedan od njegovih najoštrijih kritičara.
Tridesetih je godina predavao matematiku i fiziku na srednjim školama, bavio se [[glazba|glazbom]], [[socijalni rad|socijalnim radom]] i [[filozofija|filozofijom]]. Popper se oštro suprotstavljao vladajućoj neopozitivističkoj filozofiji [[Bečki krug|Bečkoga kruga]], a s obzirom da je ona predstavljala tadašnju modu ili vladajuću filozofiju, objavljivanje radova bilo mu je otežano; njegovo prvo veliko djelo, "Logika istraživanja" (1935.) drastično je skraćena verzija trotomne knjige čiji su ostaci kasnije objavljeni pod naslovom "Oba osnovna problema spoznajne teorije" (1979).
Zbog nadolazeće opasnosti od [[fašizam|fašizma]], Popper [[1937]]. emigrira na [[Novi Zeland]] i do 1945. na [[Canterbury University College]]u predaje filozofiju. U to vrijeme nastaju njegove najutjecajnije knjige Bijeda historicizma (1944-45) i Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji (1945) u kojima kritizira historicističku filozofija od [[Heraklit]]a do suvremenih marksista i [[egzistencijalizam|egzistencijalista]]. Godine [[1946]]. na poziv F. Hayeka dolazi u [[Engleska|Englesku]] i do umirovljenja 1969. predaje na Londonskoj školi ekonomije. Zbog antipozitivističkih uvjerenja, koja su se tada već proširila i na anglofone prostore, na najvećim britanskim sveučilištima nije bio omiljen. Unatoč osporavanju britanskih filozofa, prijevod Logike istraživanja na [[engleski]] pod naslovom Logika znanstvenog otkrića ([[1959]]) u vanfilozofskim krugovima postiže veliki uspjeh. Predgovorom tom izdanju, u kojem je kritizirao vladajuću filozofsku modu [[Sveučilište Oxford|Oxford]]skih filozofa, analizu jezika, ponovno je kao nekoć u Beču postao "službena opozicija". Uz već spomenute knjige ranijih rukopisa, godine [[1963]]. izlazi niz Popperovih članaka u knjizi pod naslovom Nagađanja i opovrgavanja. Rast znanstvene spoznaje.
| |||