Gideon Ernst Laudon: razlika između inačica

Rodio se je u Estoniji, u vojničkoj obitelji škotskoga podrijetla. Otac mu se je umirovio kao švedski potpukovnik. Ratovao u ruskoj vojsci (1732. – 1741.) u ratu za poljsku baštinu (1733. – 1735.) i rusko-osmanskom ratu (1735. – 1739.). Od 1742. služio u austrijskoj vojsci kao satnik [[Trenkovi panduri|Trenkovih pandura]], s kojima je ratovao u ratu za austrijsku baštinu (1740. – 1748.). Sudionik [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] u kojem je došao do generalskog čina i dvije godine poslije, tijekom rata, dobio plemićki naslov baruna. Početkom 1778. postao podmaršal. Borio se u ratu za bavarsku baštinu (1778. – 1779.), bez neke slave, dok se proslavio u austrijsko-osmanskom ratu 1788. – 1791. osvojio Drežnik, Dubicu i Novi, 1789. zauzeo Berbir (Bosanska Gradiška), a imao je uspjeha u Srbiji - osvojio je Beograd i Smederevo.

Bio je kapetanom u VojnomVojnoj krajini, gdje je zaslužan za infrastrukturne radove i pošumljavanje ([[Laudonov gaj]]).

U [[Krbava|krbavskom]] selu Buniću[[Bunić]]u 1743. dao je sagraditi župnu crkvu. Financirao ju je s 30.000 forinti iz zaklade ratnog ministarstva u Beču, koju je on osnovao, na uspomenu svoje dvoje djece što su preminula u Buniću. Zidana grobnica njegove dvoje djece je kraj crkve s lijeve strane.