Vezivo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Vezivo |
Nadopunio Vezivo |
||
Redak 6:
[[datoteka:Jan Vermeer van Delft 001.jpg|mini|300px|[[Johannes Vermeer]], ''Pogled na Delft'', c. 1661., [[Uljene boje|ulje]] na platnu, 97 x 116 cm, Mauritshuis, [[Den Haag]].]]
[[datoteka:Lacquer in liquid form, mixed with water and turpentine.jpg|mini|desno|300px|[[Lak]] pomiješan s [[voda|vodom]] i [[terpentin]]om, spreman za upotrebu.]]
[[datoteka:Pyrrole Red Dab.JPG|mini|desno|300px|Crvena [[akrilna boja]].]]
'''Vezivo''' je [[tvar]] koja povezuje čestice neke smjese u čvrstu cjelinu. Najčešće je u praškastom ili tekućem stanju. U [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] se rabi za pripravu [[beton]]a ([[cement]]), [[mort]]a, [[asfalt]]a, boja ([[nalič]]), [[lak]]ova i drugih [[Građevinski materijal|građevnih materijala]], koji se prije ugradnje svježi pripravljaju u žitkom ili tekućem stanju, a nakon nekoga vremena očvrsnu. Razlikuju se nehidraulična ili zračna veziva, koja očvršćuju samo na [[zrak]]u, a u očvrslom stanju nisu postojana u vodi ([[vapno]], [[gips]], magnetna veziva, vodeno staklo), hidraulična veziva, koja očvršćuju na zraku ili pod vodom, a u očvrslom stanju postojana su u vodi (cement), te organska veziva, u koja se ubrajaju [[bitumen]] i sintetska [[ljepilo|ljepila]]. <ref> '''vezivo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64443] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Line 28 ⟶ 32:
Poliadicijom dobivaju se prevlake vrlo trajnih i otpornih lakova i boja opće primjene. U tu se grupu svrstavaju epoksidne smole (ponekad u kombinaciji s [[katran]]om), koje otvrdnjuju u dodiru s poliamidima, poliaminima ili [[Izocijanati|izocijanatima]], te [[nalič]]i na osnovi poliuretanskih veziva. Neke od kombinacija veziva koje reagiraju poliadicijom otvrdnjuju vrlo brzo, pa se njihove komponente smiju dovesti u dodir tek neposredno prije upotrebe. To su dvokomponentna prekrivna sredstva, od kojih se jednokomponentna razlikuju po tome što su stabilna u obliku u kojem se i primjenjuju ako su uskladištena i kroz duže vrijeme.
== Vrste veziva ==
Prema kemijskom sastavu i prema namijeni u lakovima i bojama, razlikuje se čitav niz veziva.
=== Biljna ulja ===
[[Biljna ulja]] jesu prirodne tvari koje se dobivaju iz [[Sjeme|sjemenaka]] i [[plod]]ova biljaka. To su [[esteri]] viših [[Masne kiseline|masnih kiselina]] s [[glicerol]]om. S obzirom na vrstu i količinu masnih kiselina s većim ili manjim brojem dvostrukih veza, [[ulja]] pokazuju veću ili manju sušivost, pa se razlikuju sušiva, polusušiva i nesušiva ulja. Ulja građena od glicerola i linolne ili linolenske kiseline ubrajaju se u sušiva ulja. Njihovo je svojstvo da nanesena u tankom sloju na podlogu i izložena zraku i svjetlu ubrzo očvrsnu i tvore elestičnu, otpornu prevlaku. Naime, kisik iz zraka veže se na nezasićene veze stvarajući [[Peroksidi|perokside i hidroperokside]] koji se raspadaju, a nastala radikalska mjesta pobuđuju zatim polimerizaciju, kojoj pogoduju metalne soli masnih kiselina kao katalizatori (takozvani sikativi ili [[sušila]]). Najvažnija sušiva ulja jesu [[lan]]eno, [[orah]]ovo, [[Konoplja|konopljino]], drvno (tung) ulje i druga. Sušiva ulja upotrebljavaju se kao veziva za pripravu [[firnis]]a, [[Uljene boje|uljenih boja]] i uljenih [[lak]]ova, te za modificiranje alkidnih smola sušivih na zraku. Prekrivna sredstva ili [[nalič]]i na osnovi sušivih ulja neotrovna su i nemaju štetnih posljedica s obzirom na [[zagađivanje]] [[Prirodni okoliš|okoliša]]. Usprkos sporom sušenju, sušiva su ulja i danas važna kao veziva za [[temeljna boja|temeljne boje]] zbog izvanrednih svojstava prodiranja (penetriranja). Međutim, za pokrivne boje prektički su potpuno zamijenja alkidnim modificiranim smolama.
== Izvori ==
| |||