Završje, BiH: razlika između inačica

U 7. stoljeću dio Hrvata napušta [[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]] i spušta se prema Jadranu. Osnivaju novu, Bijelu Hrvatsku, kojoj pripada i naš kraj, te [[Crvena Hrvatska|Crvenu]] i [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Pansonsku Hrvatsku]]. Poslije pobjede nad [[Avari]]ma kod [[Carigrad]]a [[626.]]godine, Hrvati se konačno naseljavaju na prostoru stare rimske provincije Ilirije, odnosno njenog južnog dijela Dalmacije i sjevernijeg Panonije. Formirali su Primorsku i Panonsku Hrvatsku, dvije jezgre buduće jedinstvene Hrvatske države kojima su upravljali knezovi, a od [[925.]]godine i kraljevi. Dotadašnji knez [[Kralj Tomislav|Tomislav]] ujedinio je hrvatske kneževine i postao prvi Hrvatski kralj koji se okrunio na Duvanjskom polju. Godine 949., bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]], u svom djelu [[De Administrando Imperio]], spominje među 12 župa Bijele Hrvatske [[Livno (županija)|Hlivno]] (današnje [[Livanjsko polje]]), [[Starohrvatske županije|Pset]] (oko Bosanske Krupe i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]) i [[Starohrvatske županije|Plivu]] (oko [[Jajce|Jajca]] i rijeke Plive).<ref name="Kruno">[[Krunoslav Draganović]], ''Herceg-Bosna i Hrvatska'', Nova tiskara, Sarajevo, 1940.</ref> Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je Povelja kneza Mutimira od 28.rujna [[892.]] godine kojom se crkva sv.Juraja daruje splitskom nadbiskupu Petru II. u kojoj se među potpisnicima u listi svjedoka na drugom mjestu nalazi i livanjski župan Želimir i livanjska županija. Ovaj datum se danas obilježava kao Dan Livna. Do [[1102.]] Livno se nalazilo isključivo pod vlašću hrvatskih kraljeva, a do [[1326.]] hrvatskih velikana u sastavu srednjovjekovne hrvatske države.

 

[[Datoteka:Medieval_BiH.png|thumb|300px|Završje u [[Srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovnoj bosanskoj državi]]]]

Pliva, Luka (Dnoluka) i Uskoplje pripojeni su Bosni oko 1260, gdje su nazvani [[Donji krajevi]]. Godine 1326. po prvi put ulazi Livno u sastav [[Bosanska banovina|Bosanske banovine]] za bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]. Tada se širi vlast bosanskih banova na starohrvatske župe Triju polja ([[Starohrvatske županije|Duvno, Livno i Glamoč]]). Taj se teritorij kasnije naziva '''Završje''' ili '''Zapadne strane'''. Kroz cijeli srednji vijek Livno je imalo status župe. U Duvnu je početkom 14. stoljeća osnovana biskupija, dok Livno i Glamoč pripadaju [[splitsko-makarska nadbiskupija|Splitskoj nadbiskupiji]]. U Bistričkom Gradu kod Livna postoji još godine 1400. kaptol<ref>Miklosich, Mon. serb., br. 237</ref> s arhivom i ispravama. Župa Pset nije nikada Bosni pripadala [[Turska Hrvatska|do dolaska Turaka]]. Srednjovjekovne županije, odnosno njihovi župani, uživali su visok stupanj autarkičnosti, tj. bili su prilično neovisni prema svojim feudalnim gospodarima, hrvatsko-ugarskim i bosanskim kraljevima. Ovaj period obilježavaju i [[stećci]], nadgrobni kameni spomenici velike umjetničke i kulturno-povijesne vrijednosti.<ref name="Kruno" />