Vezivo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Vezivo |
Nadopunio Vezivo |
||
Redak 12:
[[datoteka:Cotton.JPG|mini|desno|300px|Vlakna [[pamuk]]a prestavljaju najčišći oblik [[celuloza|celuloze]] u prirodi, koja sadrži više od 90% tih [[Polisaharidi|polisaharida]].]]
[[datoteka:Cedar of Lebanon cone.JPG|mini|desno|300px|Plod [[Libanonski cedar|libanonskog cedra]] na kojem se vidi prirodna [[smola]] koja se koristila kod [[Mumija|mumificiranja]] staroegipatskih [[Faraon |faraona]].]]
'''Vezivo''' je [[tvar]] koja povezuje čestice neke smjese u čvrstu cjelinu. Najčešće je u praškastom ili tekućem stanju. U [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] se rabi za pripravu [[beton]]a ([[cement]]), [[mort]]a, [[asfalt]]a, boja ([[nalič]]), [[lak]]ova i drugih [[Građevinski materijal|građevnih materijala]], koji se prije ugradnje svježi pripravljaju u žitkom ili tekućem stanju, a nakon nekoga vremena očvrsnu. Razlikuju se nehidraulična ili zračna veziva, koja očvršćuju samo na [[zrak]]u, a u očvrslom stanju nisu postojana u vodi ([[vapno]], [[gips]], magnetna veziva, vodeno staklo), hidraulična veziva, koja očvršćuju na zraku ili pod vodom, a u očvrslom stanju postojana su u vodi (cement), te organska veziva, u koja se ubrajaju [[bitumen]] i sintetska [[ljepilo|ljepila]]. <ref> '''vezivo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64443] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Line 45 ⟶ 47:
Celulozni acetat (ecetilceluloza) dobiva se djelovanjem anhidrida [[Octena kiselina|octene kiseline]] na celulozu. Može se upotrijebiti i smjesa [[Anhidridi|anhidrida]] nekoliko kiselina (octena, propionska, maslačna), pa se dobivaju mješoviti celulozni esteri. I ta se veziva suše fizikalno, to jest hlapljenjem otapala. Prevlake takve veziva odlikuju se bezbojnošću, dobrim izolacijskim svojstvima i postojanošću prema svjetlu, vodi, uljima i mastima. Celulozni acetati i slični mješoviti esteri upotrebljavaju se kao veziva u prekrivnim sredstvima za drvo, za neke metale i legure (bronca), u izolacijskim lakovima za elektrotehniku i slično.
=== Prirodne smole ===
[[Smola|Prirodne smole]] bile su ranije vrlo važne smolne komponente za proizvodnju [[lak]]ova. Tako se, na primjer mnogo upotrebljavao [[šelak]], koji se dobiva iz izlučina [[Ličinka|ličinki]] nekih vrsta biljnih uši iz tropskih predjela, zatim [[kolofonij]] kao smola [[Crnogorična šuma|crnogoričnih stabala]], pa [[jantar]], kopali i indeni. Međutim, danas prirodne smole nisu toliko važne i manje se upotrebljavaju kao samostalna veziva, pa služe uglavnom kao dodaci prekrivnim sredstvima na osnovi alkidnih smola i celuloznih nitrata koji se suše na zraku.
=== Sintetske smole ===
Sintetske smole svakako su najvažnije među vezivima suvremenih lakova i boja. To su većinom umjetni organski [[polimeri]], to jest visokomolekularne tvari nastale iz niskomolekularnih kemijskom sintezom. U upotrebi se nalazi čitavo mnoštvo umjetnih smola koje služe kao vezivo. Ta se veziva međusobno razlikuju prema strukturi i mnogim svojim svojstvima, pa je i područje njihove primjene u obliku gotovih proizvoda, lakova i boja, vrlo veliko i različito.
== Izvori ==
| |||