Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Najveći dio svoje djelatnosti Parlamentarna skupština BiH ostvaruje donošenjem zakona. U Ustavu je određeno da su to zakoni koji su potrebni za izvršavanjeprovođenje odluka [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i izvršavanje odgovornosti Parlamentarne skupštine određenih u Ustavu. Glede proračunske nadležnosti, Parlamentarna skupština usvaja proračun i završni račun, te na taj način ostvaruje ustavnu obvezu odlučivanja o izvoru i visini sredstava za rad institucija BiH i za podmirivanje njezinih međunarodnih obveza. Člankom VII. Ustava BiH koji se odnosi na financije, podrobnije je uređena ova oblast. Parlamentarna skupština na prijedlog Predsjedništva svake godine usvaja proračun koji će pokrivati navedene izdatke za izvršenje odgovornosti institucija BiH. Ako se takav proračun ne usvoji pravodobno, rabi se proračun iz prethodne godine na privremenoj osnovi. Osnovni izvor prihoda bosanskohercegovačkog proračuna su kotacije entiteta i to ponovno u razmjeru dvije trećine Federacija BiH i jedna trećina Republika Srpska. Uz te prihode postoje i izvorni prihodi (porezi, takse i sl.), na način koji utvrdi Parlamentarna skupština.<ref>Miljko, 2006., str. 239. - 240.</ref>

Prema Ustavu BiH, vanjsku politiku Bosne i Hercegovine vodi njezino Predsjedništvo. No, Parlamentarna skupština daje suglasnost kod zaključivanja [[Međunarodni ugovor|međunarodnih ugovora]], a bez nje Predsjedništvo ne može ratificirati međunarodni ugovor, niti on može stupiti na snagu. Parlamentarna skupština nadzire rad Vijeća ministara, koje je dužno dati ostavku ukolikoako mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.<ref name=ZM240>Miljko, 2006., str. 240.</ref>

Parlamentarna skupština je nadležna i za ostale stvari potrebne za izvršavanjeobavljanje njezinih dužnosti ili onih dužnosti dodijeljenihkoje odsu stranejoj entitetadodijelili entitete njihovim uzajamnim sporazumom.<ref name=ZM240/>

Ustroj rada i način odlučivanja Parlamentarne skupštine BiH uređeni su njezinim Poslovnikom. Ustav BiH spada među rijetke ustave koji nisu propisali dužnu trajanja zasjedanja parlamenta, on ne propisuje niti jedan od dva postojeća sustava zasjedanja, trajnog ili vremenski određenog zasjedanja po razdobljima. Naravski je, prema tome, da u Parlamentarnoj skupštini BiH vrijedi sustav stalnog zasjedanja, što podrazumijeva da ona sama određuje vrijeme sjednica. Nadalje, Ustav BiH, iako je kod Parlamentarne skupštine BiH riječ o sazivu od jednih do drugih izbora, ne propisuje ni vrijeme u kojem Parlamentarna skupština vršiobnaša svoj mandat. To pitanje riješio je Izborni zakon BiH kojim je određeno da mandat Parlamentarne skupštine traje četiri godine. Ustav BiH odredio je da se oba doma Parlamentarne skupštine moraju sazvati najkasnije 30 dana od njihova izbora.<ref name=ZM240/>