Razlika između inačica stranice »Papa«

Obrisan 1 bajt ,  prije 5 godina
bez sažetka
[[Datoteka:Pio Nono Tiara.JPG|mini|100px]]
 
* Papinska '''tijara''' ili ''Triregnum'' – stilizirana biskupska kapa, okrunjena trima krunama. Posljednja trojica papa odbila su biti krunjena, nego su na svečanoj inauguraciji (ustoličenju) nosili običnu biskupsku kapu - [[mitra (kapa)|mitru]]. Krunu je prodao po savjetu saborskih otaca papa [[Pavao VI]]. i od tog novca izgradio naselje za beskućnike u predgrađu Rima. Za razliku od [[kardinal]]a, papa nema kardinalski štap, nego koristise palicusluži palicom koja završava Raspelom (potječe iz 13. stoljeća).
 
* '''Ključevi Carstva Nebeskog''' – slika dva ukrštena ključa, zlatnog i srebrnog, spojenih crvenih konopcem (prema Mateju 16:19, Kristova izjava o Petrovom autoritetu:
Papa [[Bonifacije III.]] ([[607]].) uvodi pravilo da se izbornici smiju sastati za izbor novog pape tek tri dana nakon pokopa starog pape. A na [[Biskupska sinoda|sinodu]] [[769]]. godine je izglasano da papa može biti samo svećenik ili đakon, a ljudima izvan svećenstva je zabranjeno sudjelovanje u izboru. To pravilo je uzrokovalo veliko negodovanje pa je papa [[Nikola I., papa|Nikola I. Veliki]] ([[857]]. – [[867]].) [[862]]. godine vratio pravo sudjelovanja na izboru rimskim vlastelinima.
 
Za najveću promjenu u načinu izbora pape tog razdoblja zaslužan je papa [[Nikola II., papa|Nikola II.]] ([[1058]]. – [[1061]].), koji je odredio da se prilikom izbora novog pape kardinali moraju najprije odlučiti o mogući kandidatima. On je odlučio i da se izbori mogu održati bilo gdje, ukolikoako to nije moguće u Rimu.
 
Na 10. ekumenskom sinodu [[1139]]. godine, za cjelokupan izbor pape ovlašteni su isključivo kardinali, a tijekom pontifikata pape [[Aleksandar III., papa|Aleksandra III.]] je odlučeno da se novi papa bira dvotrećinskom većinom.