Računalo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vodomar (razgovor | doprinosi)
Vodomar (razgovor | doprinosi)
Redak 31:
Hrv. nazivi: sklopovlje, očvrsje, očvršće, tvrdotvorina{{fact}}
 
Iako se tehnologija izrade računala značajno izmijenila od vremena prvih elektroničkih modela sagrađenih u četrdesetim godinama XX20. stoljeća, još uvijek je većina današnjih rješenja zasnovano na tzv. [[Von Neumannova računalna arhitektura|von Neumannovoj arhitekturi]]. Ta arhitektura podrazumijeva računalo kao sklop sastavljen od četiri glavna dijela:
*ALU (Arithmetic and Logic Unit) - aritmetičko-logička jedinica,
*kontrolna jedinica,
*memorija (u kojoj su podatci i programi dijele istu memoriju)
*memorija i
*I/O (Input and Output) - ulazni i izlazni sklopovi.
 
Ovi dijelovi su međusobno povezani mnoštvom žica - sabirnicom (engl. ''bus''). Svi su obično pogonjeni sinkrono tj. vremenskim uređajem (tajmer, sat, [[generator takta]]), mada i drugi "događaji" mogu pogoniti kontrolne sklopove. Postoje također i računala koja su pogonjena asinkrono.
 
===[[Procesor]]===
 
[[Artimetičko-logička jedinica]] (ALU - arithmetic and logic unit) je sklop koji vrši osnovne [[aritmetika|aritmetičke]] operacije (zbrajanje, oduzimanje i dr.), logičke operacije (I, ILI, NE) i uspoređivanje, npr. podudara li se sadržaj dva [[bajt]]a. U ovoj jedinici se zapravo "odrađuje glavni posao".
 
'''[[Kontrolna jedinica]]''' vodije računata okoja tome kojipretvara bajtovinaredbe u memoriji sadržeu instrukcijuelektrične kojuimpluse računalo trenutno obrađuje,i određuje koje će operacijese ALUpodoperacije izvršavati,i nalazikoji informacijeredosljed uće memorijite kojepodoperacije suuzeti potrebneunutar zamikroprocesora. teKontrolna operacijejedinica također upravlja s prijenosom s memorijskih lokacija unutar mikroprocesora, i prenosiobavlja rezultateulogu načitanja odgovarajućai memorijskaspremanja mjestapodataka iz i u glavnu memoriju. Kada je to obavljeno, kontrolna jedinica ide na narednu instrukciju (obično smještenu na sljedećem memorijskom mjestu) ako instrukcijanaredba ne govori računalu da je sljedeća instrukcijanaredba smještena negdje drugdje.
 
Kada se poziva na memoriju, data naredba može na različite načine odrediti odgovarajuću [[memorijska adresa|memorijsku adresu]].
'''[[Kontrolna jedinica]]''' vodi računa o tome koji bajtovi u memoriji sadrže instrukciju koju računalo trenutno obrađuje, određuje koje će operacije ALU izvršavati, nalazi informacije u memoriji koje su potrebne za te operacije i prenosi rezultate na odgovarajuća memorijska mjesta. Kada je to obavljeno, kontrolna jedinica ide na narednu instrukciju (obično smještenu na sljedećem memorijskom mjestu) ako instrukcija ne govori računalu da je sljedeća instrukcija smještena negdje drugdje.
 
KadaProcesori sesu pozivaprije na80-tih memoriju,godina data20. instrukcijastoljeća možezauzimale nasu različitepo načinenekoliko odreditiploča. odgovarajućuU [[memorijskanovije adresa|memorijskudoba adresu]](2015.) Uz to, nekemnoge [[matična ploča|matične ploče]] podržavaju dva ili više [[procesor]]a. Takve obično nalazimo kod [[poslužitelj]]a (servera).
 
=== Memorija ===