Razlika između inačica stranice »Kelti«

Dodana 2 bajta ,  prije 5 godina
 
==Povijest==
Kelti (lat. ''Celtae'' i ''Galli'',<ref name="Kelti">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31134 Kelti]</ref> grč. ''κελτοί'')<ref name="Kelti Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1349 Kelti]</ref> su skupina [[indoeuropljani|indoeuropskih]] narodâ, naseljenih potkraj II. i u poč. I. tisućljeća pr. Kr. na prostranu području sjeverno od [[marna|Marne]].<ref name="Kelti"/> Matični prostor bile su im današnje Njemačka i Francuska, odnosno prostor zapadne [[halštatska kultura|hallstattske kulture]], odakle se sred. I. tisućljeća pr. Kr. sele prema istoku i zapadu, gdje preslojavaju starosjedioce.<ref name="Kelti Istra"/> Odatle je počelo njihovo širenje na jug, po Galiji (''Gali'') i Pirenejskome poluotoku (''Keltiberi''). Za velike seobe u V. st. pr. Kr. prešli su u Britaniju, proširili se po zapadnoj i srednjoj Njemačkoj, osvojili gornju Italiju (''[[Cisalpinska Galija|Gallia Cisalpina]]'') i 387. pr. Kr. prodrli do [[Rim]]a.<ref name="Kelti"/> Osvojili su Rim, ali su ga i napustili nakon što im je plaćena otkupnina. Posebno ih je privlačilo bogatstvo Italije i [[stara Grčka|Grčke]]. Pod utjecajem [[umjetnost stare Grčke|grčke]] i [[etrurska umjetnost|etrurske umjetnosti]] vladajući sloj kasnohallstattskih "knezova" stvara [[latenska kultura|latensku kulturu]] (''La Tenne'') mlađega [[željezno doba|željeznoga doba]]. Tijekom V. st. pr. Kr. mijenjaju naoružanje i način borbe (od kratkoga bodeža prelaze na dugi mač, koplje, veliki drveni ili kožni štit s metalnim umbom), nošnju i ukrase, koriste se lončarskim kolom u izradbi keramike. U pisanim se izvorima spominju kao opasni ratnici, osvajači i pljačkaši, što dokazuju mnogobrojni grobovi s oružjem.<ref name="Kelti Istra"/> Daljnji valovi Kelta prelili su se po južnoj Njemačkoj i Češkoj (''Boji'') te po [[Panonija|Panoniji]]. Odatle su 280. pr. Kr. krenuli u [[Tracija (regija)|Traciju]] i [[Makedonija (regija)|Makedoniju]], iduće su godine stigli do [[delfi|Delfa]].<ref name="Kelti"/> Godine 279. pr. Kr. napali su [[Apolon]]ovo svetište u Delfima, ali neuspješno. Nakon toga dio Kelta prešao je preko Grčke i Makedonije 278. pr. Kr. u [[mala Azija|Malu Aziju]], gdje su se trajno naselili (''Galati'' ili ''Galaćani''). Dio se vratio u srednje Podunavlje ([[Skordisci]]).<ref name="Kelti Istra"/> Na poč. III. st. pr. Kr. prekrivali su prostor od Atlantskoga oceana do Karpata, od sjeverne Europe do Sredozemlja.<ref name="Kelti Istra"/> Tako je nastao jedinstven kulturni krug, u kojem je prevladavala [[latenska kultura]], kojoj su nositelji bili Kelti i plemena što su potpala pod njihovu vlast. U zemljama u kojima su se naselili Kelti su se etnički izmiješali sa starosjediocima, osobito s [[Veneti]]ma i [[Iliri]]ma.<ref name="Kelti"/> Tijekom III. st. nastaju središta njihove moći, utvrđena naselja (lat. ''oppida''), zaštićen zidinama građenim kamenjem, zemljom i drvenom armaturom. Kovali su novac po uzoru na helenističke kovnice i koristili se pismom susjednih naroda.<ref name="Kelti Istra"/> Imali su razvijen lončarski, tkalački i kovački obrt. Umjetnički obrt bio je na velikoj visini. Srednju Europu Kelti su upoznali s upotrebom lončarskoga kola i žrvnja. Za keltski društveni poredak značajan je istaknuti položaj plemića i svećenika. U pohodima 58. do 51. pr. Kr. [[Cezar]] je osvojio Galiju i u spisu ''Komentari o galskom ratu'' donio mnogo važnih kulturnopovijesnih podataka o Keltima. U I. st. uglavnom su sva područja koja su nekoć nastavali Kelti osvojili [[Rimljani]] i [[Germani]].<ref name="Kelti"/>
 
Daljnji valovi Kelta prelili su se po južnoj Njemačkoj i Češkoj (''Boji'') te po [[Panonija|Panoniji]]. Odatle su 280. pr. Kr. krenuli u [[Tracija (regija)|Traciju]] i [[Makedonija (regija)|Makedoniju]], iduće su godine stigli do [[delfi|Delfa]].<ref name="Kelti"/> Godine 279. pr. Kr. napali su [[Apolon]]ovo svetište u Delfima, ali neuspješno. Nakon toga dio Kelta prešao je preko Grčke i Makedonije 278. pr. Kr. u [[mala Azija|Malu Aziju]], gdje su se trajno naselili (''Galati'' ili ''Galaćani''). Dio se vratio u srednje Podunavlje ([[Skordisci]]).<ref name="Kelti Istra"/> Na poč. III. st. pr. Kr. prekrivali su prostor od Atlantskoga oceana do Karpata, od sjeverne Europe do Sredozemlja.<ref name="Kelti Istra"/> Tako je nastao jedinstven kulturni krug, u kojem je prevladavala [[latenska kultura]], kojoj su nositelji bili Kelti i plemena što su potpala pod njihovu vlast. U zemljama u kojima su se naselili Kelti su se etnički izmiješali sa starosjediocima, osobito s [[Veneti]]ma i [[Iliri]]ma.<ref name="Kelti"/> Tijekom III. st. nastaju središta njihove moći, utvrđena naselja (lat. ''oppida''), zaštićen zidinama građenim kamenjem, zemljom i drvenom armaturom. Kovali su novac po uzoru na helenističke kovnice i koristili se pismom susjednih naroda.<ref name="Kelti Istra"/> Imali su razvijen lončarski, tkalački i kovački obrt. Umjetnički obrt bio je na velikoj visini. Srednju Europu Kelti su upoznali s upotrebom lončarskoga kola i žrvnja. Za keltski društveni poredak značajan je istaknuti položaj plemića i svećenika. U pohodima 58. do 51. pr. Kr. [[Cezar]] je osvojio Galiju i u spisu ''Komentari o galskom ratu'' donio mnogo važnih kulturnopovijesnih podataka o Keltima. U I. st. uglavnom su sva područja koja su nekoć nastavali Kelti osvojili [[Rimljani]] i [[Germani]].<ref name="Kelti"/>
 
==Društvo==