|
[[Datoteka:Creation of Banovina.png|mini|lijevo|180px|<br/>{{legenda|#00008B| [[Savska banovina]]}}{{legenda|#9400D3| [[Primorska banovina]]}}{{legenda|#B0C4DE| Dodani kotari}}]]
Banovina je nastala spajanjem dotadašnje [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]], uz dodatak većinski hrvatskih kotareva iz ostalih banovina ([[Brčko]], [[Derventa]], [[Dubrovnik]], [[Fojnica]], [[ Gradačac]], [[Ilok]], [[Šid]] i [[Travnik]]). Obuhvaćala je površinu od 65.456 km.<ref>Stjepan Srkulj i Josip Lucić, Hrvatska povijest u dvadeset pet karata, Prošireno i dopunjeno izdanje, Zagreb 1996., 101.</ref>
<br>Pri stvaranju nove jedinice primijenjeno je povijesno načelo (područja [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]), sa izuzetkomtakođer Istočnogi etničko načelo: dodani su većinski hrvatski kotarevi iz BiH, a izdvojeni većinski srpski istočni [[Srijem|Srijema]], kotara[[Boka Kotorska]] te kotar [[Dvor na Uni]]. Istra, [[BokaRijeka, Kotorska|Boke Kotorske]]Zadar i krajevaotoci kojejoš 1921. ušli su okupiraliu sastav [[Kraljevina Italija|TalijaniKraljevine Italije]]), a također i etničko načelo (hrvatski kotarevi iz BiH). Do ovakvih se granica došlo nakon teških pregovora, tako da nijedna strana nije do kraja bila zadovoljna. Srpska strana stoga što je niz kotareva sa srpskom većinom ostao unutar Banovine, a hrvatska jer nije uključila Zapadnu Bosnu ([[Turska Hrvatska|Tursku Hrvatsku]]), te [[Baranja|Baranju]] i Sjevernu [[Bačka|Bačku]]. Granice Banovine su smatrane privremenima i naglašeno je da će doći do daljnjih promjena u sklopu preuređenja države. [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati u Sjevernoj Bačkoj i Baranji]] tražili su na brojnim manifestacijama sjedinjenje šest kotara u kojima su imali apsolutnu većinu ([[Darda]], [[Batina]], [[Subotica]], [[Sombor]], [[Apatin]] i [[Odžaci (Odžaci, Srbija)|Odžaci]]), za koje se uvriježio naziv ''Bačka Hrvatska''.<ref>Krešimir Bušić: [http://hrcak.srce.hr/file/27968 ''Odjeci uspostave Banovine Hrvatske u hrvatsko-bunjevačkoj javnosti''], Druš. istraž. God. 14 (2005), br. 4-5 (78-79), str. 719-741</ref> Hrvati iz [[Ravno]]g i [[Popovo polje|Popova polja]] zatražili su također pripajanje Hrvatskoj.<ref name="ispostava"/>
Administrativno i teritorijalno, Banovina Hrvatska je bila podijeljena na [[grad]]ove, [[kotar]]e i [[Općina|općine]].<ref name="hpa"/> Imala je dvadeset pet gradova i devedeset devet kotara s četiri ispostave, međusobno podijeljenih između Banske vlasti u Zagrebu i Ispostave Banske vlasti u Splitu<ref name="hpa">Krešimir Regan i Tomislav Kaniški, Hrvatski povijesni atlas, Zagreb 2003., 277., zemljovid 201., Upravna podjela Banovine Hrvatske.</ref>. Broj općina teško je utvrditi jer se tijekom postojanja Banovine Hrvatske stalno mijenjao, ovisno o prirastu ili padu stanovništva na nekom području. Stoga se taj broj može zaokruži na približno 700 općina.<ref name="kulturklub">Krešimir Regan: [http://hrcak.srce.hr/file/48435 ''Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska''], Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.2 Listopad 2008.</ref>
Stvaranje Banovine Hrvatske trebao je biti prvi korak u konceptu nacionalnog preuređenja države pa se očekivalo i skoro formiranje srpske banovine, čiji je naziv, prema sačuvanom Nacrtu uredbe o njezinoj organizaciji, trebao biti "Srpske zemlje". Ova nova upravna jedinica trebala je biti sastavljena od teritorija [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|preostalih banovina]], izuzev Dravske ([[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]], [[Dunavska banovina|Dunavska]], [[Moravska banovina|Moravska]] i [[Vardarska banovina|Vardarska]]) i imati sjedište u [[skoplje|Skoplju]]. U nadležnosti banovine "Srpske zemlje" bili bi svi poslovi, koji su stavljeni u nadležnosti Banovine Hrvatske, a predviđena su i identična rješenja za oblasti upravne i zakonodavne vlasti. ''Nacrt uredbe o Srpskim zemljama'' i njegova provedba trebali su biti drugi korak u budućem preuređenju zemlje. Ovako zamišljen koncept upravne reorganizacije nikad nije ostvaren jer je izbio [[Drugi svjetski rat]]. Politički predstavnici Hrvata, pa i sam [[Vladko Maček|Maček]], nisu smatrali granice Banovine Hrvatske konačno određenima i očekivali su da one to postanu nakon povlačenja granica između srpske i hrvatske jedinice. Položaj [[Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji|Bosne i Hercegovine]] u tom se kontekstu razmatrao u više inačica koje su opet ovisile od daljnjeg razvoja događaja u zemlji. UMaček slučajuje da se, pokraj hrvatske i srpske, stvori još i [[Dravska banovina|slovenska autonomna banovina]], podržale bi serazmatrao autonomijeautonomiju Vojvodine te BiH. Ako to ne bi bilo moguće, onda bi se tražio plebiscit.<ref name="Valenta">[http://www.hic.hr/dom/288/dom19.htm Dom i svijet, br. 288., 20. ožujka 2000.] Anto Valena: Podjela Bosne i borba za cjelovitost</ref>
== Stanovništvo ==
|
