Razlika između inačica stranice »Kelti«

Dodan 1 bajt ,  prije 5 godina
==Umjetnost i ukrasi==
[[Datoteka:Ccross.png|mini|lijevo|170px|Keltski križ]]
Kelti su bili ratnički narod, no bili su i nadareni zanatlije i umjetnici. Keltski metalci isticali su se u ukrašavanju oružja, nakita, posuđa i zrcala. Nakon prelaska na kršćanstvo, keltski svećenici na, [[Britansko otočje|Britanskom otočju]] ilustrirali su svete knjige čudesnim detaljima. U [[Lindisfarnsko evanđelje|Lindisfarnskim evanđeljima]] (o.700) ima 45 različiti boja a sve su napravljene od mljevenimljevenih minerala ili biljnih bojila. Mnogi najljepši brončani keltski štitovi bili su previše tanki da bi se koristili u bitkama i njihova namjena je bila samo dekorativne prirode. [[Štit Battersea]] vjerojatno se koristio samo vojne smotre. Jedan takav štit pronađen je u rijeci [[Temza|Temzi]] u [[London|Londonu]] 1857.god.
 
U ranome razdoblju (oko 800. pr. Kr.) nastala je [[halštatska kultura]] (po nalazištu [[Hallstatt]] u srednjoj Austriji) sa znatnim grčkim i etrurskim utjecajima. Glavna su joj obilježja linearna shematizacija s apstraktnom ornamentikom; neka vrst onodobnoga »nadrealizma«. Najčešći su utilitarni i obredni predmeti rađeni u bronci, zlatu i, rijetko, srebru ukrašeni dragim kamenjem (obredna posuda iz Gundestrupa). U mlađoj [[latenska kultura|latenskoj kulturi]] (po nalazištu La Tène; oko 400. pr. Kr.) pojavila se skulpturalna plastika (Hermes iz Roquepertusea, III. st. pr. Kr.). U razdoblju oko 200. pr. Kr. čest su motiv ljudske glave (reljef s više glava iz Provanse). Keltska umjetnost završava tzv. oppida-civilizacijom (lat. ''oppidum'': utvrđeni gradić); značajni su predmeti rađeni na lončarskom kolu.<ref name="Kelti"/>
Anonimni suradnik