Hrvatski božićni običaji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura |
|||
Redak 1:
{{izdvojeni članak|prosinac 2011.}}
[[Datoteka:Bozicni obicaji u Hrvatskoj EMZ 300109.jpg|mini|Božićni običaj prikazan u [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskom muzeju u Zagrebu]]]]
'''Hrvatski božićni običaji''' dio su [[Hrvatska|hrvatske]] tradicije. Uz slavlje [[Božić]]a razvili su se brojni običaji poput kićenja [[božićno drvce|božićnog drvca]] na [[Badnjak]], odlaska na misu polnoćku, pjevanja [[Božićne skladbe|božićnih pjesama]] i darivanja. Prije Božića, vrijeme je priprave, koje traje oko mjesec dana od početka [[došašće|došašća]]. Predvladavaju osjećaji iščekivanja, [[nada|nade]] i čežnje. Posebno se obilježavaju dani [[Sveta Barbara|sv. Barbare]], [[Sveti Nikola|sv. Nikole]], [[Sveta Lucija|sv. Lucije]] i [[Sveti Toma Apostol|sv. Tome]]. Božićna [[pšenica]] sije se na sv. Barbaru ili sv. Luciju. [[Djeca]] se posebno raduju sv. Nikoli, kada dobivaju poklone u [[čizme|čizmice]], a zločesta djeca šibu od Krampusa. U nekim krajevima postoje običaji djetinjci, materice i očići, koji se događaju u tri tjedna do Božića. Brojni običaji za cilj imaju [[želja|želju]] za [[blagostanje]]m, dobrim [[urod]]om, [[napredak|napretkom]] i dobrim [[zdravlje]]m. [[Badnjak]] je bogat raznim običajima poput unošenja slame u kuću, svečanog uređenja blagdanskog [[stol]]a, pripreme božićne hrane i odlaska na [[Misa|sv. misu]] polnoćku. [[Božić]] je dan, kada se s puno [[radost]]i, nade i žara u svečanom, veselom raspoloženju slavi [[Isusovo rođenje]]. Proslavlja se u krugu [[obitelj]]i, a
Svršetak dvanaestodnevnice, dvanaest božićnih dana, blagdan je [[Sveta tri kralja]] ili [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]]. Na taj se dan spominjemo triju mudraca koji su darivali [[Isus]]a, odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te završava blagdansko razdoblje. Blagoslivljaju se kuće za narednu godinu, a blagoslovljenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te buduće ljetine. Često su božićne pjesme pjevali tzv. zvjezdari odjeveni u tri kralja noseći zvijezdu. Za očuvanje hrvatskih božićnih običaja od zaborava najviše se zalagao [[Antun Radić]], utemeljitelj [[Hrvatska|hrvatske]] [[etnografija|etnografije]].
|