Ep o Gilgamešu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m povezn
Redak 32:
U 2 st.pr.ne. [[Književnost]] [[Babilon]]a i [[Mezopotamija|Mezopotamije]] bila je vrlo bogata. Iz tog razdoblja su pronađeni mnogi epovi, legende, mitovi, himne bogovima, psalmi, bajke, basne, poslovice i pripovijetke.
 
Najsavršeniji među epovima je ep o Gilgamešu. Za razliku od junaka iz [[grčka mitologija|grčke]] ili keltske mitologije, junak iz ''Epa o Gilgamešu'' bio je povijesna ličnost, kralj koji je vladao sumerskim gradom-državom Urukom oko 2700 pr. Kr. Nastao je oko 1700. godine prije nove ere. Neki njegovi dijelovi nastali su mnogo ranije, a i cijeli ep je vjerojatno stariji, samo mu je oko navedene godine dat cjelovit oblik. Ep je napisan na [[akadski jezik|akadskom]]'', babilonskom jeziku i sastoji se od 12 ploča (pjevanja) pa je prema tome i najveći. Ploče imenuju svog autora kao Sin-Leqi-Unninni, što znači:' Bože mjeseca, prihvati moju molitvu'.
 
Gilgameš je bio zaboravljen do viktorijanskog doba. Engleski putnik, Austen Henry Layard, je 1839. iskopao više od 25.000 glinenih ploča iz ruševina Ninive. Henry Rawlinson je počeo prevoditi te ploče, prvo u Bagdadu, a onda u Britanskom muzeju. Kada je Rawlinsonov učenik George Smith preveo jedanaestu ploču Epa o Gilgamešu, na [[Engleski jezik|engleski]] [[1872]]., izazvao je veliku senzaciju. Razlog tome je bio što je u toj ploči bilo opisan potop i spašavanje jako slično onome što je opisano u [[Biblija|Bibliji]] (Utnapištim je u Gilgamešu napravio brod, a u Bibliji [[Noa]]). Nekoliko godina poslije, i druge su ploče prevedene. Ipak, dvadeset posto epa nije završeno, jer neki dijelovi ploča nisu pronađeni ili su oštećeni.