Slobodna Država Rijeka: razlika između inačica

'''Slobodna Država Rijeka''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Stato Libero di Fiume'') [[država]] je osnovana [[1920.]] godine temeljem [[Rapallski ugovor|Rapallskog ugovora]] između [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], podržana od velikih sila i većine stanovnika grada koji je uživao autonomiju u odnosu na okolne države još od [[1779.]] godine. Država je postojala de facto oko godinu, a de iure do [[1924.]] godine kada ju je anektirala Kraljevina Italija. Čin aneksije je do danas ostaoje sporan budućijer nije međunarodno pravno priznat, a potpisanslužbeno jesu jedinoga odpriznale stranejedino KraljevineKraljevina ItalijeItalija i KraljevineKraljevina SHS.

Grad [[Rijeka]] (tal. Fiume, dlm. Fiuma, slo. Reka) je prvi je put dobio dobio autonomiju [[1719.]] kada je proglašena slobodnom lukom odlukom cara [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]]. Godine [[1779.]] za vrijeme [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] osnovan je Corpus separatum. Od tada pa do [[1924.]] godine Rijeka postoji kao samostalni entitet s više ili manje elemenata državnosti. Grad kratkotrajno gubi autonomiju [[1848.]] nakon što ga je okupirao [[ban]] [[Josip Jelačić|Jelačić]], ali juje ponovno stiče [[1868.]] kada ulazidolazi upod Ugarskuugarsku krunu kao izdvojeno tijelo ili 'Corpus separatum'.

U gradu žive [[Hrvati]], [[Talijani]], [[Slovenci]], [[Mađari]] te druge nacionalnosti. Nacionalna pripadnost se pripadnost mijenja od popisa do popisa stanovništva, budući da se u to vrijeme pod nacionalnošću smatrao jezik kojim se osoba služila. Poseban status grada između nekoliko država vremenom stvara pojavu fiumanstva kao nacionalnog opredjeljenja većine stanovnika. Službeni su jezici [[mađarski]] i [[njemački]], poslovna komunikacija obavlja se na [[Talijanski jezik|talijanskom]], u obiteljima se većinom govori fiumanski s nešto posuđenica iz [[Čakavsko narječje|čakavskog]], a oko grada čakavski je najrasprostranjenije [[narječje]].

Nakon [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]] i raspada [[Austrougarska|Austrougarske]], pitanje statusa grada Rijeke, tzv. riječko pitanje, postaje veliki međunarodni problem ili riječko pitanje. U jeku spora između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, međunarodne sile zagovaraju uspostavu nezavisne tampon države. Američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] postaje arbitar u jugoslavensko-talijanskom sporu oko grada. Predlaže da se grad Rijeka stavi pod međunarodni patronat [[Liga naroda|Lige naroda]] ili pet velikih sila, ali taj plan nije usvojen[[http://archive.org/stream/peaceconference02thomgoog/peaceconference02thomgoog_djvu.txt|Paris Peace Conference]].

Godine [[1921.]] održavaju se prvi parlamentarni izbori na kojima se suprotstavljaju autonomaši i nacionalni pro-talijanski blok. Autonomna stranka, (uz podršku i većine glasova riječkih Hrvata) dobijadobiva 6558, a nacionalni blok (fašistička, liberalna i demokratska stranka) 3443 glasova. Predsjednik Vlade postaje šef Autonomne stranke [[Riccardo Zanella]].

Godine [[1922.]] fašisti izvode puč, a legalna Vlada bježi u [[Kraljevica|Kraljevicu]]. Godine [[1924.]] [[Rimski ugovori (1924.)|Rimskim ugovorom]] Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji, dok Vlada SDR taj čin smatra međunarodno pravno ništavnim te nastavlja djelovati u izgnanstvu.

[[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] riječko pitanje ponovno postaje aktualno te grupa građana 1944. godine objavljuje 'Liburnijski memorandum' kojim se predlaže konfederalna država s tri kantona - Rijekom, Sušakom i Bistricom. Otoci [[Krk]], [[Cres]] i [[Lošinj]] ušli bi u zajednički [[kondominij]]. Predsjednik riječke Vlade u egzilu Riccardo Zanella traži ponovnu uspostavu Slobodne Države Rijeke budući talijanskeda talijanska aneksija 1924. godine nije bila međunarodno priznata.

Tome se suprotstavlja komunistička jugoslavenska vlast koja [[3. svibnja]] [[1945.]] godine oslobađa grad od njemačke okupacije. Prvi dani nove vlasti obilježavaju masovna strijeljanja aktivista Autonomne stranke iako su oni od [[1943.]] većinom financijski podupirali antifašistički pokret. Mirovnim ugovorom u Parizu [[1947.]] godine, Rijeka je uz [[Istra|Istru]] službeno pripojena [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Veliki broj Riječana odlazi u izgnanstvo dijelom zbog nacionalnih, dijelom zbog ideoloških razloga te po svijetu osnivaju Slobodne riječke općine.