Wikipedija

Razlika između inačica stranice »Željko Poljak (liječnik)«

Željko Poljak (liječnik) (uredi)

Inačica od 00:13, 17. svibnja 2015.

Obrisano 109 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
{{wikipedizirati}}
'''Željko Poljak '''rodiohrvatski seznanstvenik,lijecnik jei ,knjizevnik. ,Rodio se [[9. rujna]] [[1926.]] u [[Zagreb|Zagrebu]], gdje je studirao.Studirao na Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom te 1952. diplomirao na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]]. Do mirovine je radio na ORL klinici Šalata u Zagrebu]. kao specijalistSpecijalist [[otorinolaringolog]], subspecijalnost subspecijalist[[alergologija]] i [[klinička imunologija]]. StupanjDoktorsku doktoradisertaciju znanostiobranio stekaona jemedicinskom 1969fakultetu sveucilista. u Zagrebu1969., habilitiraodocent 1971na katedri O.R.L. od1971., naslov primarijusa stekao 1972., zasveučilišni sveučilišnogprofesor profesora izabran jeod 1976., za člana [[AkademijačlanAkademije medicinskih znanosti Hrvatske|Akademija medicinskih znanosti Hrvatske]] 1981., člana [[Društvo hrvatskihčlan književnika|Društva hrvatskih književnika]] 1996književnika1996., zazačasni začasnog članačlan Hrvatskog liječničkog zbora 1997. Na Medicinskom fakultetu je organizirao i vodio postdiplomske studije ORL (od 1977.) i Alergologija i klinička imunologija (od 1979.), bioBio predsjednikje ipredsjednik Sindikata kliničkih medicinskih znanosti (od 1975.) i predsjednik Odbora za nostrifikaciju diploma (od 1982.). U Kliničkom bolničkom centru Zagreb bio je predsjednik Stambene komisije (od 1969.), Komisije za reizbor rukovodećih kadrova (od 1970.) i Komisijekomisije za reorganizaciju uprave (od 1970.). U Hrvatskom liječničkom zboru bio je 12 godina član Glavnog odbora (od 1990.), predsjednik Alergološke sekcije (1978.), potpredsjednik Sekcije za alkoholizam (od 1980.), osnivačUtemeljitelj Hrvatskog društva za medicinsko nazivlje (1992.), Literarnog kluba (2002.) i Planinarskog kluba (1995.) te obnovitelj Hrvatskog likovnog društva hrvatskih liječnika. UTajnik Udruženjuudruženju alergologa i kliničkih imunologa Jugoslavije bio je tajnik (od 1969), u Ligi za borbu protiv pušenja potpredsjednik (od 1987.). Objavio je oko 120 znanstvenih i stručnih radova, bio. urednikUrednik »Liječničkog vjesnika« (1975-1978.), predsjednik.Predsjednik Izdavačkog savjeta »Sveučilišnog vjesnika« (od 1983.), urednikUrednik desetkadesetaka stručnih zbornika i udžbenika, od 1991. je urednikUrednik »Liječničkih novina«. od 1991.Važnija djela iz kroatistike: Hrvatski književnik Ivo Andrić, 2002., [[ljekaruša|Karlobaške ljekaruše]], 2008. Nikad nije bio član nijedne političke stranke. Publicistikom se počeo baviti 1950. i dosad napisao preko tisuću raznih članaka, često polemičkog karaktera, u više od 70 časopisa i novina.
 
[[planinarstvo|Planinarenjem]] se počeo baviti 1947. u Planinarskoj sekciji FD »Dinamo« u Zagrebu, bio je član PD-a »Zagreb« od osnutka 1948., suosnivač PD-a Sveučilišta »Velebit« 1950., osnivač i predsjednik PD KBC-a »Maksimir« 1986., osnivač Planinarskog kluba Hrvatskog lječničkog zbora 1995., predsjednik FD »Medicinar«. Član je vodstva Hrvatskog planinarskog saveza neprekidno više od 50 godina (od 1959.) kao član izvršnog odbora, predsjednik njegovih komisija za [[HGSS|GSS]], za izdavačku djelatnost i za ekspedicije, predsjednik Saveza (1981- 1983.), od 1959. do 2000. neprekidno urednik »[[Hrvatski planinar|Hrvatskog planinara]]« (prije „Naših planina“), zatim do 2014. član nadzornog odbora.
Pisao urednik [[Hrvatskog planinara]] i Liječničkih novina objavio je u njima mnoštvo članaka.
 
Nagrade:Nosilac je Zlatnog znaka hrvatskog, slovenskog i BH-planinarskog saveza, Trofeja za fizičku kulturu Hrvatske, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zrakama, Reda Danice Hrvatske s likom Franje Bučara, Trofeja Međunarodnog olimpijskog odbora »Sport and Environment«, počasni član HPS itd.
Planinarski je pisac i teoretičar. Objavljuje Objavio:planinarske vodiče (Klek, 1959.; Učka, 1967.; [[Velebit]], 1969.; [[Medvednica]], 1970.; [[Planine Hrvatske]], 1974. - 2007. sedam izdanja, Zlatna knjiga Hrv. planinarstva, 2004., 50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj, 2000. - 2008. četiri izdanja itd.), The Mountains along the Croatian Coast (2002.), Kuestengebirge Kroatiens (2002.) i povijesnih djela: Hrvatsko planinarstvo (1975.); Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva (1987.), Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva (2004.), Trasirao je [[Velebitski planinarski put]] (1969.) i [[hrvatska planinarska transverzala|hrvatsku planinarsku transverzalu]] (1970.). Bavi se planinarskom fotografijom. Sa svojim dijapozitivima održao je više od stotinu predavanja . U studentskim danima bavio se kao član AO PDS-a »Velebit« alpinistikom (prvenstveniprvenstveno usponi u Prokletijama i Dinari). Sistematski je proučio sve hrvatske planine i mnoga europska gorja (Pireneji, Apenini, Alpe, Tatre, Karpati, Skandinavija, britansko otočje, Iberski poluotok, balkanske zemlje), a izvan Europe je kao svjetski putnik planinario po Armeniji, Anadoliji, Kurdistanu, Mongoliji, Iranu, Sundajskom otočju, Stjenjaku, džunglama Yucatana, polinezijskim vulkanima i Himalaji. Prvi je istaknuo hrvatsku zastavu na jednom himalajskom vrhuncu (na Annapurni, 1971.).
Planinarstvo mu služi kao sredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao uporište u borbi za zaštitu prirode. Planinarstvo smatra sastavnim dijelom nacionalne kulture, a planinarsku književnost sastavnim dijelom nacionalne književnosti, što je dokumentirao u knjizi "[[Hrvatska planinarska književnost]]" (1994.). U tom pogledu poznat je po upornom dugogodišnjem nastojanju. Ovi su pisci obuhvećeni tom njegovom antologijom: [[Borislav Aleraj]], [[Šime Balen]], [[Darko Berljak]], [[Srećko Božičević]], [[Stipe Božić]], [[Vlado Božić]], [[Bude Budisavljević]], [[Ljerka Car-Matutinović]], [[Ante Cividini]], [[Vjekoslav Cvetišić]], [[Halid Čaušević]], [[Marijan Čepelak]], [[Avelin Ćepulić]], [[Ivan Česmički]], [[Tomislav Đurić]], [[Vilim Ferlin]], [[Branko Fučić]], [[Stanislav Gilić]], [[Zlata Godler]], [[Ivan Gojtan]], [[Ante Grimani]], [[Branimir Gušić]], [[Dragutin Hirc]], [[Miroslav Hirtz]], [[Josip Horvat]], [[Vladimir Horvat]], [[Dunja Horvatin]], [[Pavica Hrazdira]], [[Tomislav Jagačić]], [[Vladimir Jagarić]], [[Dragojla Jarnević]], [[Vladimir Jurčenko]], [[Želimir Kantura]], [[Zvonimir Keler]], [[Ante Kovačić]], [[Ivan Krajač]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Milan Krmpotić]], [[Božidar Kukuljević]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Barbara Lapenna-Brakus]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Božena Loborec]], [[Ivan Lovrić]], [[Petar Lučić Roki]], [[Franjo Marković]], [[Zdenka Marković]], [[Stijepo Mijović Kočan]], [[Borislav Mikulić]], [[Krunoslav Milas]], [[Božidar Nagy]], [[Vladimir Nazor]], [[Vjekoslav Novotni]], [[Vlado Oštrić]], [[Gjuro Pany]], [[Josip Pasarić]], [[Drago Paulić]], [[Marija Peakić-Žaja]], [[Antun Petković]], [[Smiljana Petričević]], Željko Poljak, [[Ante Premužić]], [[Đuro Priljeva]], [[Dubravka Ramušćak]], [[Davor Ribarović]], [[Ante Rukavina]], [[Tomislav Sablek]], [[Mario Saletto]], [[Ivo Slaviček]], [[Vladimir Stahuljak]], [[Rudo Starić]], [[Martin Sušac]], [[August Šenoa]], [[Milan Šenoa]], [[Branko Šeparović]], [[Antun Branko Šimić]], [[Mira Šincek]], [[Nikola Šop]], [[Branimir Špoljarić]], [[Slavko Tomerlin]], [[Zlatko Tomičić]], [[Josip Torbar]], [[Mirjana Trošelj]], [[Davorin Trstenjak]], [[Jozo Vrkić]], [[Ljudevit Vukotinović]], [[Danijel Vukušić]], [[Alberto Weber]] i [[Petar Zoranić]].
 
Aronbeli
93

uređivanja

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/4528820"