Ophodno vrijeme: razlika između inačica

[[datoteka:Nebeska sfera 3.png|mini|desno|250px|[[Nebeski ekvator]] i [[ekliptika]].]]

[[datoteka:Jednadzba vremena.png|mini|desno|250px|[[Jednadžba vremena]] prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena.]]

 

U svakodnevnom djelovanju najvažnije razdoblje vremena određeno je izmjenom [[svjetlost]]i i tame (dnevnom izmjenom osunčenja ili [[Insolacija|insolacije]]). Položaj [[Sunce|Sunca]] na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] prestavlja kazaljku pomoću koje se ustanovljuje doba dana. Računanje [[Vrijeme (fizika)|vremena]] dana počinje u ponoć, u času kada se Sunce nalazi u [[kulminacija|donjoj kulminaciji]]. '''Sunčev dan''' ([[sinodički dan]]) je vrijeme koje proteče između Sunčeve dvije uzastopne istovjetne [[kulminacija|kulminacije]] (gornje u podne ili donje u ponoć). Slično tome, '''zvjezdani dan''' ([[siderički dan]]) je vrijeme u kojemu puni okret učini neka [[zvijezda]], ili točnije rečeno [[proljetna točka]]. Sunčevo vrijeme služi za svakodnevne životne djelatnosti. Znajući trenutak Sunčeva vremena, u stanju smo odrediti položaj Sunca na nebu. Možda nam se čini da to nije problem, jer se Sunce iznad [[obzor]]a lako ugleda. No kod zvijezda nije tako. Zvijezde su mnogo manjeg sjaja nego Sunce. Zvjezdano vrijeme potrebno je da bi se odredio položaj zvijezda, a osim u [[astronomija|astronomiji]], primjenjuje se u [[Geodezija|geodeziji]] i [[navigacija|navigaciji]].

=== Datumska granica ===

Trenutak ponoći u nekoj vremenskoj zoni odjeljuje prošli dan od idućeg dana. Dakle, postoji jedna prirodna granica datuma ([[Nadnevak|nadnevka]]) koja se neprestano pokreće od vremenske zone do zone. Zato na Zemlji mora postojati još jedna granica datuma, jer dva područja na Zemlji, koja istodobno imaju dva različita datuma, moraju se sučeljavati na dvije, a ne samo na jednoj granici. Zato je postavljena čvrsta datumska granica, i to u najmanje naseljenom području [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. S obje strane granice isto je vrijeme u danu, jer je jednaka osunčanost, ali se susreću dva različita datuma. Izvodimo pravilo da prilikom prelaska datumske granice treba jedan dan oduzeti putuje li se sa zapada na istok, a dodati jedan dan putuje li se s istoka na zapad. Putovanjem na istok putnik zalazi u područje sve "starijeg" dana, mora pomicati satnu kazaljku neprestano unaprijed, pa na čitavom krugu oko Zemlje napuni jedan dan. Zato stekne jedan dan više, pa ga pri prelasku datumske granice mora odbiti.

== Izvori ==

{{izvori}}