Vezivo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 92:
==== Epoksidne smole ====
[[Epoksidne smole]] su polimeri s najmanje dvije epoksidne skupine koji se povezivanjem lančastih molekula mogu prevesti u visokomolekulske polimerne materijale (epoksidni polimeri). Proizvode se polikondenzacijom dihidroksifenilpropana (bisfenol A) i epiklorhidrina u dva stupnja. Uz višak epiklorhidrina prvo nastaju viskozne tekućine ili plastične krutine, koje zatim umrežavanjem otvrdnjuju u duromer i poprimaju uporabna svojstva. Kao umrežavala služe [[amini]], [[fenoli]], [[alkoholi]] i [[masne kiseline]]. Ako se reakcija provodi u [[Stehiometrija|stehiometrijskom]] omjeru reaktanata, nastaju linearni polimeri sa svojstvima plastomera (fenoksidne smole), koji se također mogu umrežavati. Umrežene epoksidne smole velike su toplinske i kemijske postojanosti, otporne prema vodi i organskim otapalima i velike adhezivnosti za većinu materijala. Zato pretežito služe kao ljepila i sredstva za zaštitu površine. Najveća im je primjena u antikorozijskoj zaštiti i prevlačenju metala u automobilskoj i elektroindustriji, u prehrambenoj industriji za unutarnju zaštitu limene ambalaže, u kemijskoj industriji za zaštitu spremnika, [[cjevovod]]a i uređaja izloženih morskoj vodi. Laminati od epoksidnih smola i vlaknatih materijala služe kao [[Konstrukcija|konstrukcijski]] materijali u [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]] i kao podloga za [[Tiskana pločica|električne tiskane spojeve]]. <ref> '''epoksidne smole''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18169] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> [[Nalič]]i s vezivima na osnovi epoksidnih smola odlikuju se vrlo dobrim prianjanjem na podlogu, [[tvrdoća|tvrdoćom]], otpornošću na habanje (trošenje) i postojanošću prema kemikalijama, što je pridonijelo njihovoj širokoj upotrebi. U upotrebi su i tekuće epoksidne smole koje imaju mnogih prednosti, osobito zato što za njihovu primjenu nije potrebno [[otapalo]]. Vrlo su pogodna prekrivna sredstva na osnovi epoksidnih smola koja se prije upotrebe razređuju vodom.
==== Akrilne smole ====
[[Akrilne boje|Akrilne smole]] ili poliakrilati (prema akrilna kiselina) su polimerni proizvodi male tvrdoće, postojani na djelovanje svjetlosti, kisika, kiselina i lužina. Dobivaju se polimerizacijom estera, amida i nitrila akrilne kiseline (CH<sub>2</sub>=CH–COOH). Od estera potječu poli(etil-akrilati) i poli(butil-akrilati), koji nastaju radikalskom polimerizacijom pripadnih monomera. Najviše se rabe kao zaštitni [[lak]]ovi, premazi i [[ljepilo|ljepila]] pri obradbi papira, tekstila, kože i drva. Samoumrežavajuće termoreaktivne akrilne smole zbog izvanredne otpornosti prema kiselinama i alkalijama osobito su pogodne kao veziva za prekrivna sredstva za kućanske aparate, dok termoreaktivne akrilne smole umrežene uz pomoć melaminskih smola i izocijanata pokazuju osobito izraženu otpornost na atmosferske utjecaje, što se primjenjuje u automobilskoj industriji. Vodene disperzije akrilnih smola imaju veliku tehničku i gospodarsku važnost. To su idealna veziva disperzijskih boja za porozne podloge kao što su [[Fasada|fasade]] građevina i [[zid]]ovi prostorija.
==== Aminoplasti ====
Aminoplasti, polimerni materijali (poliplasti), makromolekularni produkti reakcije umrežavanja aminoplastičnih smola u fazi preradbe. Aminoplastične smole kao oligomerni produkti nastaju polikondenzacijom amina i [[Karbonilna skupina|karbonilnih]] spojeva ([[Aldehidi|aldehida]] i [[keton]]a). Kako se kao karbonilna komponenta ponajprije upotrebljava formaldehid, a od niza raspoloživih amina pretežno [[urea]] i melamin, to su najrašireniji aminoplasti na osnovi ureaformaldehidnih i melaminformaldehidnih smola. <ref> '''aminoplasti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2291] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za pripravu veziva za lakove i boje, te se smole kombiniraju s drugim smolama, na primjer s alkidnim, akrilnim i epoksidnim, a otvrdnjuju toplinski ili pomoću kiselog katalizatora. Zbog slabije otpornosti prema kemikalijama i atmosferskim utjecajima, aminoplasti služe najviše kao vezivo za temeljna, u peći sušiva prekrivna sredstva za [[metal]], te za prekrivna sredstva za [[Drvo (materijal)|drvo]].
== Izvori ==
| |||