Željko Poljak (liječnik): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{wikipedizirati}}
'''Željko Poljak '''hrvatski znanstvenik,
Planinarenjem se počeo baviti 1947
Urednik Hrvatskog planinara i Liječničkih novina, u njima objavio mnoštvo članaka.
Nagrade:Nosilac je Zlatnog znaka hrvatskog, slovenskog i
Planinarski je pisac i teoretičar. Objavio:planinarske vodiče (Klek, 1959.; Učka, 1967.; [[Velebit]], 1969.; [[Medvednica]], 1970.; [[Planine Hrvatske]], 1974. - 2007. sedam izdanja, Zlatna knjiga Hrv. planinarstva, 2004., 50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj, 2000. - 2008. četiri izdanja itd.), The Mountains along the Croatian Coast (2002.), Kuestengebirge Kroatiens (2002.) i povijesnih djela: Hrvatsko planinarstvo (1975.); Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva (1987.), Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva (2004.), Trasirao je Velebitski planinarski put (1969.) i hrvatsku planinarsku transverzalu (1970.). Bavi se planinarskom fotografijom. Sa svojim dijapozitivima održao je više od stotinu predavanja . U studentskim danima bavio se kao član AO PDS-a »Velebit« alpinistikom (prvenstveno usponi u Prokletijama i Dinari). Sistematski je proučio sve hrvatske planine i mnoga europska gorja (Pireneji, Apenini, Alpe, Tatre, Karpati, Skandinavija, britansko otočje, Iberski poluotok, balkanske zemlje), a izvan Europe je kao svjetski putnik planinario po Armeniji, Anadoliji, Kurdistanu, Mongoliji, Iranu, Sundajskom otočju, Stjenjaku, džunglama Yucatana, polinezijskim vulkanima i Himalaji. Prvi je istaknuo hrvatsku zastavu na jednom himalajskom vrhuncu (na Annapurni, 1971.).
Planinarstvo mu služi kao sredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao uporište u borbi za zaštitu prirode. Planinarstvo smatra sastavnim dijelom nacionalne kulture, a planinarsku književnost sastavnim dijelom nacionalne književnosti, što je dokumentirao u knjizi "Hrvatska planinarska književnost" (1994.). U tom pogledu poznat je po upornom dugogodišnjem nastojanju. Ovi su pisci obuhvećeni tom njegovom antologijom: [[Borislav Aleraj]], [[Šime Balen]], [[Darko Berljak]], [[Srećko Božičević]], [[Stipe Božić]], [[Vlado Božić]], [[Bude Budisavljević]], [[Ljerka Car-Matutinović]], [[Ante Cividini]], [[Vjekoslav Cvetišić]], [[Halid Čaušević]], [[Marijan Čepelak]], [[Avelin Ćepulić]], [[Ivan Česmički]], [[Tomislav Đurić]], [[Vilim Ferlin]], [[Branko Fučić]], [[Stanislav Gilić]], [[Zlata Godler]], [[Ivan Gojtan]], [[Ante Grimani]], [[Branimir Gušić]], [[Dragutin Hirc]], [[Miroslav Hirtz]], [[Josip Horvat]], [[Vladimir Horvat]], [[Dunja Horvatin]], [[Pavica Hrazdira]], [[Tomislav Jagačić]], [[Vladimir Jagarić]], [[Dragojla Jarnević]], [[Vladimir Jurčenko]], [[Želimir Kantura]], [[Zvonimir Keler]], [[Ante Kovačić]], [[Ivan Krajač]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Milan Krmpotić]], [[Božidar Kukuljević]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Barbara Lapenna-Brakus]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Božena Loborec]], [[Ivan Lovrić]], [[Petar Lučić Roki]], [[Franjo Marković]], [[Zdenka Marković]], [[Stijepo Mijović Kočan]], [[Borislav Mikulić]], [[Krunoslav Milas]], [[Božidar Nagy]], [[Vladimir Nazor]], [[Vjekoslav Novotni]], [[Vlado Oštrić]], [[Gjuro Pany]], [[Josip Pasarić]], [[Drago Paulić]], [[Marija Peakić-Žaja]], [[Antun Petković]], [[Smiljana Petričević]], Željko Poljak, [[Ante Premužić]], [[Đuro Priljeva]], [[Dubravka Ramušćak]], [[Davor Ribarović]], [[Ante Rukavina]], [[Tomislav Sablek]], [[Mario Saletto]], [[Ivo Slaviček]], [[Vladimir Stahuljak]], [[Rudo Starić]], [[Martin Sušac]], [[August Šenoa]], [[Milan Šenoa]], [[Branko Šeparović]], [[Antun Branko Šimić]], [[Mira Šincek]], [[Nikola Šop]], [[Branimir Špoljarić]], [[Slavko Tomerlin]], [[Zlatko Tomičić]], [[Josip Torbar]], [[Mirjana Trošelj]], [[Davorin Trstenjak]], [[Jozo Vrkić]], [[Ljudevit Vukotinović]], [[Danijel Vukušić]], [[Alberto Weber]] i [[Petar Zoranić]].
|