Razlika između inačica stranice »Željko Poljak (liječnik)«

bez sažetka
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
{{wikipedizirati}}
'''Željko Poljak '''hrvatski znanstvenik,lijecnikliječnik,knjizevnikknjiževnik i publicist Rodio se 9. rujna 1926. u Zagrebu.Studirao na Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. 1952 godine diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.Specijalist otorinolaringolog ,subspecijalist iz alergologije i iz kliničke imunologije.Doktorsku disertaciju obranio na medicinskom fakultetu sveucilista.sveučilista u Zagrebu1969Zagrebu 1969, docent na katedri O.R.L. od1971od 1971, naslov primarijusa stekao 1972, sveučilišni profesor za predmet O.R.L.od 1976, član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 1981, član Društva hrvatskih književnika od 1996, začasni član Hrvatskog liječničkog zbora od 1997. Na Medicinskom fakultetu jeu Zagrebu organizirao je i vodio poslijediplomske studije iz ORL od 1977 i iz Alergologije i kliničke imunologije od 1979. Bio je predsjednik Sindikatasindikata kliničkih medicinskih znanosti (od 1975.) i predsjednik Odboraodbora za nostrifikaciju diploma (od 1982.). U Kliničkom bolničkom centru Zagreb bio je predsjednik komisije za reizbor rukovodećih kadrova (od 1970.) i komisije za reorganizaciju uprave (od 1970.). U Hrvatskom liječničkom zboru bio je 12 godina član Glavnog odbora (od 1990.), predsjednik Alergološke sekcije (1978.), potpredsjednik Sekcije za alkoholizam (od 1980.), Utemeljitelj je Hrvatskog društva za medicinsko nazivlje (1992.), Literarnog kluba (2002.) i, Planinarskog kluba (1995.) te obnovitelj Hrvatskog likovnog društva hrvatskih liječnika. Tajnik udruženju alergologa i kliničkih imunologa Jugoslavije (od 1969), u Ligi za borbu protiv pušenja potpredsjednik (od 1987.).Napisao Objavioi objavio je oko 120 znanstvenih i stručnih radova. Urednik »Liječničkog vjesnika« (1975-1978.).Predsjednik izdavačkog savjeta »Sveučilišnog vjesnika« (od 1983.), Urednik je desetaka stručnih zbornika i udžbenika.Urednik »Liječničkih novina«. od 1991.Važnija djela iz kroatistike: Hrvatski književnik Ivo Andrić, 2002., ljekaruša Karlobaške ljekaruše, 2008. Nikad nije bio član nijedne političke stranke. Publicistikom se počeo baviti 1950. i dosad napisao preko tisuću raznih članaka, često polemičkog karaktera, u više od 70 časopisa i novina.
 
Planinarenjem se počeo baviti 1947. u planinarskoj sekciji FDPD »Dinamo« u Zagrebu, bio je član PD-a »Zagreb« od osnutka 1948., suosnivač PD-a Sveučilišta »Velebit« 1950., osnivač i predsjednik PD KBC-a »Maksimir« 1986., osnivač planinarskog kluba Hrvatskog liječničkog zbora 1995., i predsjednik FDPD »Medicinar«. Član je vodstva Hrvatskog planinarskog saveza neprekidno više od 50 godina (od 1959.) kao član izvršnog odbora, predsjednik njegovih komisija za HGSS|GSS, za izdavačku djelatnost i za ekspedicije, predsjednik Saveza (1981- 1983.), od 1959. do 2000. neprekidno urednik »Hrvatskog planinara« (prije „Naših planina“), zatim do 2014. član nadzornog odbora.
 
Urednik Hrvatskog planinara i Liječničkih novina, u njima objavio mnoštvo članaka.
 
Nagrade:Nosilac je Zlatnog znaka hrvatskog, slovenskog i BHBiH-planinarskog saveza, Trofeja za fizičku kulturu Hrvatske, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zrakama, Reda Danice Hrvatske s likom Franje Bučara, Trofeja Međunarodnog olimpijskog odbora »Sport and Environment«
Planinarski je pisac i teoretičar. Objavio:planinarske vodiče (Klek, 1959.; Učka, 1967.; [[Velebit]], 1969.; [[Medvednica]], 1970.; [[Planine Hrvatske]], 1974. - 2007. sedam izdanja, Zlatna knjiga Hrv. planinarstva, 2004., 50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj, 2000. - 2008. četiri izdanja itd.), The Mountains along the Croatian Coast (2002.), Kuestengebirge Kroatiens (2002.) i povijesnih djela: Hrvatsko planinarstvo (1975.); Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva (1987.), Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva (2004.), Trasirao je Velebitski planinarski put (1969.) i hrvatsku planinarsku transverzalu (1970.). Bavi se planinarskom fotografijom. Sa svojim dijapozitivima održao je više od stotinu predavanja . U studentskim danima bavio se kao član AO PDS-a »Velebit« alpinistikom (prvenstveno usponi u Prokletijama i Dinari). Sistematski je proučio sve hrvatske planine i mnoga europska gorja (Pireneji, Apenini, Alpe, Tatre, Karpati, Skandinavija, britansko otočje, Iberski poluotok, balkanske zemlje), a izvan Europe je kao svjetski putnik planinario po Armeniji, Anadoliji, Kurdistanu, Mongoliji, Iranu, Sundajskom otočju, Stjenjaku, džunglama Yucatana, polinezijskim vulkanima i Himalaji. Prvi je istaknuo hrvatsku zastavu na jednom himalajskom vrhuncu (na Annapurni, 1971.).
Planinarstvo mu služi kao sredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao uporište u borbi za zaštitu prirode. Planinarstvo smatra sastavnim dijelom nacionalne kulture, a planinarsku književnost sastavnim dijelom nacionalne književnosti, što je dokumentirao u knjizi "Hrvatska planinarska književnost" (1994.). U tom pogledu poznat je po upornom dugogodišnjem nastojanju. Ovi su pisci obuhvećeni tom njegovom antologijom: [[Borislav Aleraj]], [[Šime Balen]], [[Darko Berljak]], [[Srećko Božičević]], [[Stipe Božić]], [[Vlado Božić]], [[Bude Budisavljević]], [[Ljerka Car-Matutinović]], [[Ante Cividini]], [[Vjekoslav Cvetišić]], [[Halid Čaušević]], [[Marijan Čepelak]], [[Avelin Ćepulić]], [[Ivan Česmički]], [[Tomislav Đurić]], [[Vilim Ferlin]], [[Branko Fučić]], [[Stanislav Gilić]], [[Zlata Godler]], [[Ivan Gojtan]], [[Ante Grimani]], [[Branimir Gušić]], [[Dragutin Hirc]], [[Miroslav Hirtz]], [[Josip Horvat]], [[Vladimir Horvat]], [[Dunja Horvatin]], [[Pavica Hrazdira]], [[Tomislav Jagačić]], [[Vladimir Jagarić]], [[Dragojla Jarnević]], [[Vladimir Jurčenko]], [[Želimir Kantura]], [[Zvonimir Keler]], [[Ante Kovačić]], [[Ivan Krajač]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Milan Krmpotić]], [[Božidar Kukuljević]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Barbara Lapenna-Brakus]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Božena Loborec]], [[Ivan Lovrić]], [[Petar Lučić Roki]], [[Franjo Marković]], [[Zdenka Marković]], [[Stijepo Mijović Kočan]], [[Borislav Mikulić]], [[Krunoslav Milas]], [[Božidar Nagy]], [[Vladimir Nazor]], [[Vjekoslav Novotni]], [[Vlado Oštrić]], [[Gjuro Pany]], [[Josip Pasarić]], [[Drago Paulić]], [[Marija Peakić-Žaja]], [[Antun Petković]], [[Smiljana Petričević]], Željko Poljak, [[Ante Premužić]], [[Đuro Priljeva]], [[Dubravka Ramušćak]], [[Davor Ribarović]], [[Ante Rukavina]], [[Tomislav Sablek]], [[Mario Saletto]], [[Ivo Slaviček]], [[Vladimir Stahuljak]], [[Rudo Starić]], [[Martin Sušac]], [[August Šenoa]], [[Milan Šenoa]], [[Branko Šeparović]], [[Antun Branko Šimić]], [[Mira Šincek]], [[Nikola Šop]], [[Branimir Špoljarić]], [[Slavko Tomerlin]], [[Zlatko Tomičić]], [[Josip Torbar]], [[Mirjana Trošelj]], [[Davorin Trstenjak]], [[Jozo Vrkić]], [[Ljudevit Vukotinović]], [[Danijel Vukušić]], [[Alberto Weber]] i [[Petar Zoranić]].
92

uređivanja