Razlika između inačica stranice »Pigment«

Dodana 4.293 bajta ,  prije 5 godina
Nadopunio Pigment
m (Bot: Migrating 51 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q161179 (translate me))
(Nadopunio Pigment)
[[datoteka:Leavessnipedale.jpg|desno|mini|250px|[[Klorofil]] daje listovima zelenu boju.]]
[[Datoteka:Ultramarinepigment.jpg|mini|Mineralni pigment ultramarin]]
'''Pigment''' je materijal koji izgleda [[boja|obojeno]] zbog selektivne apsorpcije i refleksije [[svjetlost]]i. Pigment je najčešće u obliku [[čestica]].
 
[[datoteka:Natural ultramarine pigment.jpg|desno|mini|250px|Prirodni pigment [[ultramarin]] u obliku praha.]]
Pigmenti se koriste kao tvari koje daju boju [[nalič]]ima, [[tinta]]ma, [[plastika|plastičnim]] i [[tekstil]]nim materijalima te [[hrana|prehrambenim]] i [[kozmetika|kozmetičkim]] proizvodima. Mogu biti od prirodnih materijala (organskog ili anorganskog podrijetla) ili umjetni (kemijski sintetizirani). Npr. pigmenti minerala: oker, crveni, zeleni ili pigmenti iz školjaka: grimizni itd.
 
[[Datotekadatoteka:Ultramarinepigment.jpg|mini|Mineralnidesno|250px|Sintetski organski pigment ultramarin.]]
U [[industrija|industriji]] i [[umjetnost]]i pigmenti su [[topljivost|netopive]] , čvrste tvari koje se obično koriste u obliku praha zajedno sa vezivima ([[ulje]], ljepilo, lakovi, jaje) i drugim sastojcima (npr. [[voda]]). Organski pigmenti ("biljne boje") postoje u prirodi i mogu se djelomično preraditi na jednostavan način.
 
'''Pigment''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''pigmentum'': boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj [[Boja|boje]] u živih organizama. Nalaze se u [[stanica]]ma u obliku zrnaca, kapljica i [[kristal]]a; često su vezani na [[bjelančevine]]. Važni su za [[život]] [[Biljke|biljaka]], [[životinja]] i [[čovjek]]a. Podrijetlo im je dvojako: stvoreni su u protoplazmi specijalnih stanica kao endogeni pigmenti ([[plastidi]]) ili dospijevaju u stanice infiltracijom kao egzogeni pigmenti. Najrašireniji su pigmenti: [[porfirin]]i ([[klorofil]], [[hemoglobin]], [[citokrom]]i i drugi), [[karotenoidi]] (žuti [[ksantofil]]i i narančasti do narančastocrveni [[Karotenoidi|karoteni]], koji se nalaze u različitim tkivima biljaka, praživotinja, spužava, mahovnjaka, ježinaca, kralježnjaka, te [[fukoksantin]] u smeđih i nekih drugih alga), [[fikobilin]]i ([[fikoeritrin]] i [[fikocijan]]), [[antocijan]]i (crvene, ljubičaste i plave boje) te njihove bezbojne modifikacije [[leukoantocijanidin]]i (bijela boja latica), [[Flavonoidi|flavoni]] i [[flavonol]]i (žute boje poznate i pod nazivom antoksantini; nalaze se u listovima, cvjetovima i plodovima biljaka, a dolaze i u nekih vrsta kukaca i ježinaca). U [[vakuola]]ma većine biljaka reda ''[[Caryophyllales]]'' nalaze se crveni ili žuti [[betalain]]i, koji u svojoj molekuli sadrže [[dušik]]: betanidin u korijenu cikle, [[filokaktin]] u biljkama roda ''Phyllocactus'', žuti pigment u zapadnoindijske opuncije. Takav je i [[amanitin]], crveni pigment u otrovne gljive crvene [[Muhara|muhare]]. U biljnom svijetu rašireni su i [[kinon]]i (primjerice smeđa jesenja boja listova kruške), a dolaze i u unutarnjim organima ježinaca i kukaca (naftokinoni). U perju, dlakama i koži životinja i čovjeka nalaze se  [[melanin]]i. Kod patoloških stanja pigmenti mogu biti abnormalno pojačani (na primjer kod [[Žutica|žutice]]) ili ih nema ([[albinizam]]). Raspodjela pigmenata na površini (koži) ljudskoga, životinjskoga ili biljnoga organizma naziva se [[pigmentacija]]. <ref> '''pigmenti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48181] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
Pigment je materijal koji izgleda [[boja|obojeno]] zbog selektivne apsorpcije i refleksije [[svjetlost]]i. Pigmenti se koriste kao tvari koje daju boju [[nalič]]ima, [[tinta]]ma, [[plastika|plastičnim]] i [[tekstil]]nim materijalima te [[hrana|prehrambenim]] i [[kozmetika|kozmetičkim]] proizvodima. Mogu biti od prirodnih materijala (organskog ili anorganskog podrijetla) ili umjetni (kemijski sintetizirani). Npr.Na primjer pigmenti [[Minerali |minerala]]: [[oker]], crveni, zeleni ili pigmenti iz školjaka:. grimizniU itd[[industrija|industriji]] i [[umjetnost]]i pigmenti su [[topljivost|netopive]] , čvrste tvari koje se obično koriste u obliku praha zajedno sa [[vezivo|vezivima]] ([[ulje]], ljepilo, lakovi, jaje) i drugim sastojcima (na primjer [[voda]]).
 
== Pigmenti u industrijskoj primjeni ==
Pigmenti su obojene tvari koje su kao nositelji obojenosti sastojci različitih proizvoda kao što su boje i lakovi ([[nalič]]), [[Tiskarstvo|tiskarske]] boje, [[guma]], [[plastika]], [[keramika]], [[papir]], sintetska vlakna, [[beton]]ski, prehrambeni i kozmetički proizvodi. Za razliku od topljivih boja (u vodi, organskim otapalima ili materijalu koji treba obojiti) i bojila, pigmenti nisu topljivi u ostalim sastojcima materijala u koji se ugrađuju, već su dispergirani u finom usitnjenju, sve do nanometarskih čestica. Od mnogih svojstava pigmenata najvažnija je njihova [[boja]], koja ovisi o apsorpciji, odnosno refleksiji vidljivoga dijela spektra. Bijeli pigmenti reflektiraju gotovo sav [[Spektar (fizika)|spektar]], [[Crno tijelo|crni]] ga apsorbiraju, a obojeni jedan dio apsorbiraju, a ostali reflektiraju.
 
=== Prirodni pigmenti ===
Od nekoć vrlo važnih prirodnih pigmenata danas se u manjim količinama rabe željezooksidni pigmenti ([[oker]] i crveni) i [[boksit]], a povećava se uporaba željeznoga tinjca (listićavi [[hematit]]). Sintetski anorganski pigmenti većinom su osrednje moći bojenja i velike pokrivnosti. U uporabi su, uz iznimku čađe i grafita, različiti spojevi metala, i to najviše kao:
* bijeli pigmenti: [[titanijev dioksid]] ([[rutil]], anatas), [[cinkov oksid]] i smjesa cinkova sulfida i barijeva sulfata ([[litopon]]);
* crni: [[čađa]], [[grafit]] i crni [[Željezovi oksidi|željezooksidni]] pigment;
* žuti: željezooksidni pigment ([[oker]]), [[kadmij]]ev sulfid, miješani kristalni metalni kompleksi (oksidi [[titanij]]a, [[antimon]]a i [[nikal|nikla]]) te kromati kadmija, [[barij]]a, [[cink]]a i [[stroncij]]a;
* narančasti: [[Olovo (element)|olovni]] kromat ili molibdat;
* crveni: željezooksidni pigment;
* plavi: kalijev, natrijev i amonijev heksacijanoferat (milori, pruski i kineskoplavi pigmenti), natrijev alumosilikat koji sadrži i sumpor ([[ultramarin]]) i kobaltov/kromov aluminat;
* smeđi: željezooksidni pigment; zeleni: kromov oksid.
 
Značajnu uporabu kao pigmenti imaju i [[metal]]i: ljuskice [[aluminij]]a i [[bronca|bronce]], cinkov prah.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
U [[biologija|biologiji]] je pigment bilo koja tvar koja daje boju biljnim ili životinjskim [[stanica|stanicama]], npr. [[klorofil]], [[hemoglobin]], [[melanin]]. Nedostatak pigmenta melanina kod ljudi i životinja uzrokuje albinizam.
 
{{Mrva-tehno}}