Razlika između inačica stranice »Pigment«

Dodan 2.981 bajt ,  prije 5 godina
nadopunio Pigment
(Nadopunio Pigment)
(nadopunio Pigment)
 
[[datoteka:Ultramarinepigment.jpg|mini|desno|250px|Sintetski organski pigment ultramarin.]]
 
[[datoteka:Lascaux2.jpg|mini|desno|250px|Slika konja u [[oker]]u iz francuske špilje [[Lascaux]].]]
 
[[datoteka:Simple reflectance.svg|mini|desno|250px|[[Svjetlost]] različitih [[valna duljina|valnih duljina]] ([[boja]]) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta.]]
 
[[datoteka:Titanium(IV)_oxide.jpg|mini|desno|250px|[[Titanijev dioksid]] je najkvalitetniji bijeli pigment u [[Nalič|bojama]].]]
 
'''Pigment''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''pigmentum'': boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj [[Boja|boje]] u živih organizama. Nalaze se u [[stanica]]ma u obliku zrnaca, kapljica i [[kristal]]a; često su vezani na [[bjelančevine]]. Važni su za [[život]] [[Biljke|biljaka]], [[životinja]] i [[čovjek]]a. Podrijetlo im je dvojako: stvoreni su u protoplazmi specijalnih stanica kao endogeni pigmenti ([[plastidi]]) ili dospijevaju u stanice infiltracijom kao egzogeni pigmenti. Najrašireniji su pigmenti: [[porfirin]]i ([[klorofil]], [[hemoglobin]], [[citokrom]]i i drugi), [[karotenoidi]] (žuti [[ksantofil]]i i narančasti do narančastocrveni [[Karotenoidi|karoteni]], koji se nalaze u različitim tkivima biljaka, praživotinja, spužava, mahovnjaka, ježinaca, kralježnjaka, te [[fukoksantin]] u smeđih i nekih drugih alga), [[fikobilin]]i ([[fikoeritrin]] i [[fikocijan]]), [[antocijan]]i (crvene, ljubičaste i plave boje) te njihove bezbojne modifikacije [[leukoantocijanidin]]i (bijela boja latica), [[Flavonoidi|flavoni]] i [[flavonol]]i (žute boje poznate i pod nazivom antoksantini; nalaze se u listovima, cvjetovima i plodovima biljaka, a dolaze i u nekih vrsta kukaca i ježinaca). U [[vakuola]]ma većine biljaka reda ''[[Caryophyllales]]'' nalaze se crveni ili žuti [[betalain]]i, koji u svojoj molekuli sadrže [[dušik]]: betanidin u korijenu cikle, [[filokaktin]] u biljkama roda ''Phyllocactus'', žuti pigment u zapadnoindijske opuncije. Takav je i [[amanitin]], crveni pigment u otrovne gljive crvene [[Muhara|muhare]]. U biljnom svijetu rašireni su i [[kinon]]i (primjerice smeđa jesenja boja listova kruške), a dolaze i u unutarnjim organima ježinaca i kukaca (naftokinoni). U perju, dlakama i koži životinja i čovjeka nalaze se  [[melanin]]i. Kod patoloških stanja pigmenti mogu biti abnormalno pojačani (na primjer kod [[Žutica|žutice]]) ili ih nema ([[albinizam]]). Raspodjela pigmenata na površini (koži) ljudskoga, životinjskoga ili biljnoga organizma naziva se [[pigmentacija]]. <ref> '''pigmenti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48181] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
* crveni: željezooksidni pigment;
* plavi: kalijev, natrijev i amonijev heksacijanoferat (milori, pruski i kineskoplavi pigmenti), natrijev alumosilikat koji sadrži i sumpor ([[ultramarin]]) i kobaltov/kromov aluminat;
* smeđi: željezooksidni pigment; zeleni: kromov oksid.
* zeleni: kromov oksid.
 
Značajnu uporabu kao pigmenti imaju i [[metal]]i: ljuskice [[aluminij]]a i [[bronca|bronce]], cinkov prah.
 
=== Sintetski organski pigmenti ===
Sintetski organski pigmenti velike su moći bojenja i male pokrivnosti. U uporabi su:
* žuti, narančasti i crveni azo-, diazo- i kompleksni azo-pigmenti, heterociklički (izoindolin) i antrakinonski, te crveni kinakridonski pigmenti;
* ljubičasti: dioksazinski i kinakridonski pigmenti;
* plavi: ftalocijaninski (bakrov ftalocijanin) i indantrenski;
* smeđi: kinakridonski;
* zeleni: ftalocijaninski (halogenirani bakrov ftalocijanin) i niklovi azo-pigmenti.
 
Pigmentima se postižu i posebni [[optika|optički]] učinci pigmentiranih proizvoda ([[transparentnost]], metalni ili sedefast izgled, [[luminiscencija]]), te neka druga svojstva kao povećana otpornost prema [[korozija|koroziji]], [[Električna vodljivost|električnu provodnost]] i [[magnet]]ičnost.
 
==== Indeks boje ====
Indeks boje međunarodni je sustav kodiranja organskih pigmenata, u kojem se navodi ime skupine, tip i broj boje, kemijski sastav, komercijalno ili trgovačko ime. Služi za jednoznačnu klasifikaciju i identifikaciju pigmenata, a sadrži više od 700 tipova i više od 5000 pojedinačnih pigmenata.
 
==== Tržište pigmenata ====
Današnji se veliki potrošači sve više usmjeruju na uporabu do 15 visokokvalitetnih pigmenata u obliku tekućih preparata (koloranti, pigmentne paste), koji se plasiraju i kao tržišni proizvodi. Industrija boja i lakova rabi još za metalni izgled aluminijske ljuskice i kemijski obrađen [[tinjac]], kao antikorozivne pigmente cinkov prah, cinkov fosfat i željezni tinjac te veći broj pigmenata za specifične proizvode, za posebne optičke učinke i neka druga svojstva. Zbog ekološki nepodobnih svojstava gotovo su potpuno izvan uporabe nekad mnogo rabljeni pigmenti na bazi [[Olovo (element)|olova]] (na primjer izrazito antikorozivni minij), a stalno se smanjuje i potrošnja pigmenata na bazi [[krom]]a.
 
U Hrvatskoj su sredinom 20. stoljeća ''Industrochem'' Pula i zagrebački ''Moster d. d.'' (poslije ''Chromos'') proizvodili prirodne pigmente od [[boksit]]a i željezooksidnih ruda. ''Chromos'' je 1953. započeo proizvodnju taložnih pigmenata na bazi kroma, olova i cinka, proizvodnju takozvanog tekućega zlata za keramiku 1963., a nekih drugih keramičkih pigmenata 1967. Svoju je ponudu pigmenata znatno proširio od 1968., a od 1975. proizvodio je i molibdatne pigmente. Približno polovicu proizvodnje plasirao je u izvoz. Od 1991. proizvodnja pigmenata u Chromosu znatno se smanjila, a 2000. i potpuno prestala.
 
== Izvori ==