Blažijevići: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 18:
}}
'''Blažijevići''' su naselje u općini [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].
Seosko naselje Blažijevići smještena je u jugoistočnom dijelu općine Srebrenica. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 32,5 kilometara. S gradom Srebrenicom i ostalim dijelovima općine povezana je asfaltnim putem, do Kragljivode (21,5 km), a drugi dio puta (Kragljivoda -Blažijevići, 11 km) je makadamski put koji povezuje nekoliko sela (Tokoljak, Krnjiće, Radovčiće i dr.). Topografski gledano,naselje je smještena u gornjem dijelu sliva Pribojevičke
rijeke, lijeve pritoke Bujakovičke rijeke koja je najveći vodotok u ovom dijelu općine. Dijelovi ovog naselja nalaze se na različitim nadmorskim visinama (700-800 m.n.v.), dakle, naselje pripada planinskom tipu. Naselje je razbijenog tipa sa sljedećim zaseocima: Blažijevići, Grubanovići, Mehmedovići i Mošići.
Naselje Blažijevići, pod današnjim imenom, ne spominje se u starijim historijskim izvorima. Etimologija imena ovog naselja je slavenska i vjerovatno je povezana s reljefnim oblicima, tj. padinama koje male (blage) padove. Ime ovog naselja, vjerovatno je nastala iz oronima, tj. reljefnih osobina područja na kojem je smještena ovo naselje.
== Stanovništvo ==
* Popis stanovništva 1879. godine. Prema popisu bosanskohercegovačkog stanovništva iz 1879. godine u ovom naselju živjelo je ukupno 225 stanovnika (109 osoba muškog spola). Svi stanovnici ovog naselja bili su pripadnici istočne (grčke) hereze. U naselju je bilo 12 kuća s 38 stanova, a u jednoj kući, odnosno stanu živjelo je 19, odnosno 6 osoba. Veliki broj osoba po jednoj kući, odnosno stanu bila je svakodnevna pojava kod kmetskog stanovništva.
* Popis stanovništva 1885. godine. Ovim popisom zabilježen je pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja
Blažijevići. Prisutno je bilo 399 stanoynika (185 osoba muškog spola), što je za 77,3% više u odnosu na 1879. godinu. Bošnjaka je bilo 112 osoba, a pravoslavnih 287 osoba. U naselju je bilo 28 kuća, sa isto toliko i stanova,a u jednoj kući, odnosno stanu, živjele su prosječno 14,3 osobe.S obzirom na bračnost stanovništva Blažijevića, u naselju
je bilo 206 .neoženjenih-neudatih osoba, 162 oženjene udate osobe i 31 obudovjela osoba.
Prema društveno-ekonomskim karakteristikama, struktura stanovništva ovog naselja bila je sljedeća:
kmetova.86, težaka (zemljoradnika) - 20, a samo 1 osoba imala je rentu. lzdržavanom stanovništvu (žene i djeca)
pripadale su 292. osobe.
* Popis stanovništva 1895. godine. Prema ovom, trećem austrougarskom popisu stanovništva BiH, zabilježen je rast ukupnog broja stanovnika u naselju Blažijevići. Bilo je prisutno ukupno 429 stanovnika (200 osoba muškog spola),
što je 7,5% više u odnosu na 1885. godinu; Bošnjaka 129 i 300 osoba grko-istočne konfesije. Ukupno je bilo 40 kuća,
sve nastanjene, u kojima je živjelo 48 domaćinstava (stanara)- koja su prosječno brojala 8,9 članova.
U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: slobodnih seljaka - 10 domaćinstava s ukupno
110 članova, kmetova - 17 domaćinstava s ukupno 171članom, slobodnih seljaka koji su ujedno i kmetovi - 9
domaćinstava s ukupno 132 člana, kao i 1 osoba iz reda ostalih zaposlenih u poljoprivredi. Poljoprivrednom
stanovništvu pripadalo je ukupno 414 osoba, a ostalom (civilnom) stanovništvu pripadalo je 15 osoba.
* Popis stanovništva 1910. godine. Prema rezultatima ovog, posljednjeg austrougarskog popisa stanovništva BiH,zabilježen je pozitivan rast ukupnog stanovništva Blažijevići. Bilo je prisutno ukupno 458 stanovnika (231 osoba muškog spola), što je za 6,8 % više u odnosu na prethodni popis. U naselju su živjela 124 Bošnjaka (70 osoba muškog spola) i 344 osobe (161 osoba muškog spola) grko-istočne konfesije. Broj kuća znatno se povećao u odnosu na 1895.
godinu, tj. bilo je 78 kuća (44 nastanjene i 34 nenastanjene).Za razliku od broja kuća, broj domaćinstava (stanara) se
smanjio sa 48 na 45 domaćinstava, a njihova prosječna veličina bila je 10,2 člana.
Socio-ekonomska struktura stanovništva Blažijevića bila je sljedeća: slobodni seljaci - 24 domaćinstva s ukupno 260
članova, kmetovi - 9 domaćinstava s ukupno 80 članova,pretežno slobodni seljaci - 6 domaćinstava s ukupno 81 članom i pretežno kmetovi - 5 domaćinstava s ukupno 37 članova. Cjelokupno stanovništvo ovog naselja ostvarivalo
je prihode iz poljoprivrede.
* Popis stanovništva 1921. godine. Prema rezultatima ovog popisa stanovništva BiH, prvog u kraljevini Jugoslaviji,u naselju Blažijevići bilo je ukupno 360 stanovnika (176 osoba muškog spola), što je za 21,0% manje u odnosu na 1910. godinu. Smanjivanje ukupnog broja stanovnika uzrokovan je direktnim i indirektnim ratnim stradanjima stanovništva ovog naselja. U naselju su živjele 102 osobe bošnjačke i 258 osoba srpske nacionalnosti. U Blažijevićima je bilo 46 domaćinstava čija je prosječna veličina iznosila 7,8 članova.
* Popis stanovništva 1948. godine. Prema rezultatima ovog popisa stanovništva BiH, treći jugoslavenski popis stanovništva u socijalističkoj Jugoslaviji,Blažijevići bilo je ukupno 539 stalnih stanovnika {260 osoba
muškog spola), što je za 49,7 % više u odnosu popis iz 1921. godine. U naselju su bila 64 domaćinstva.iii brojala su
prosječno 8,4 člana
* Popis stanovništva 1953. godine. Pozitivan trend rasta ukupnog stanovništva Blažijevića zabilježen je i periodu od
1948. do 1953. godine. U naselju su bila 583 stalna stanovnika (282 osobe muškog spola), što je za 8,2% više u
odnosu na 1948. godinu. Bilo je 69 domaćinstava koja su brojala prosječno 8,4 člana.
* Popis stanovništva 1961. godine. U periodu bd 1953. do 1961. godine stanovništvo Blažijevića poraslo je za 52
osobe, ili 8,9%, tako da je ukupno bilo 635 stalnih stanovnika u ovom naselju (315 .osoba muškog spola).
Većinsko stanovništvo bilo je srpsko 440 osoba, a Bošnjaka je bilo 195. U naselju.su bila 72,domaćinstva koja
su brojala prosječno 8,8 članova.
* Popis stanovništva 1971. godine. U periodu od 1961. do 1971. godine stanovništvo naselja Blažijevići imalo je
negativan trend rasta, tako da je zabilježen pad ukupnog stanovništva za 6,6%. U naselju su bila ukupno 593 stalna
stanovnika (302 osobe muškog spola), a od toga bilo je 216 osoba bošnjačke i 377 osoba srpske nacionalnosti. U naseljuje bilo 79 kuća (stanova), kao i 80 domaćinstava koja su brojala prosječno 7,4 člana.
* Popis stanovništva 1981. godine. Negativan trend rasta stanovništva Blažijevića bio je i u periodu od 1971. do
1981. godine. Tako je, na primjer, prema rezultatima ovog popisa u ovom naselju bilo ukupno 468 stalnih stanovnika
(236 osoba mušk,og spola), što je za 21,1 % manje u odnosu na 1971. godinu. Proces masovnog iseljavanja stanovništva iz ovog naselja,uvjetovan lošom ekonomskom situacijom u općini Srebrenica, za počeo je šezdesetih godina 20. vijeka i trajao je do 90-tih godina istog vijeka, kada je na nezavisnu državu. Basnu i Hercegovinu izvršena agresija od strane SR Jugoslavije. Struktura stanovništva Blažijevića s obzirom na nacionalnu pripadnost bila je sljedeća: 178 Bošnjaka, 193 Srbina, 88 Jugoslavena i 9 osoba s nepoznatom nacionalnošću. u naselju je bilo 100 kuća (stanova), kao i 80domaćinstava koja su brojala prosječno 5,9 članova. Iz međusobnog odnosa broja kuća i broja domaćinstava
možemo vidjeti da je ovo naselje pripadalo emigracijskom tipu - napuštene kuće.
* Popis stanovništva 1991. godine. Prema rezultatima ovog, posljednjeg popisa stanovništva Jugoslavije, u naselju
Blažijevići bila su 284 stalna stanovnika (147 osoba muškog spola), što je za 39,3% manje u odnosu na 1981. godinu.
Apsolutnu većinu činili su Bošnjaci - 151 osoba, zatim slijede Srbi 131 osoba i ostali 2 osobe. U periodu od
1948. do 1991. godine ukupno stanovništvo Blažijevića smanjilo se za 47,3%, dakle, smanjilo se s 539 stanovnika u
1948. godini, na 284 stanovnika u 1991. godini. U naselju su bile 84 kuće (stana), gotovo sve uništene u toku agresije na RBiH, u kojima su živjela 64 domaćinstva - prosječne veličine 4,4 člana.
== Familije i prezimena ==
Na područjllnaselja Blažijevići živjelo je 9 bošnjačkih i 12 srpskih familija.
Srpske familije su sljedeće:'''- Blagojevići-''' živjeli su uzaseoku Mošići, a bilo je samo jedno porodično domaćinstvo s 11 članova;'''- Đukići''' - živjeli su u Blažijevićima,a bila su dva domaćinstva (1 samačka) s ukupno 3 člana;
'''-Katanići -''' živjeli su u Blažijevićima - bilo je 11 porodičnih domaćinstava (6 dvočlanih), a ukupno su brojala 39
članova;- '''Kovačevići''' - živjeli su u Blažijevićima - bila su 2 porodična domaćinstva koja su ukupno imala 4 člana;
-'''Markovići''' - živjeli su u zaseoku Grubanovići bila su 4 porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 13 članova;
'''-Nikolići -''' živjeli su u zaseoku Grubanovići - bilo je samo jedno porodično domaćinstvo koje je brojala 6 članova;
'''-Obradovići''' - živjeli su u Blažijevićima - bila su 2 porodična domaćinstva koja su brojala ukupno 9 članova;'''- Savići -'''
živjeli su u Blažijevićima - bila su 3 porodična domaćinstva koja su brojala ukupno 9 članova; '''-Sekulići -''' živjeli su u
Blažijevićima bilo je 6 domaćinstava (1 samačka) koja su ukupno brojala 25 članova; Stevanovići - jedno dvočlano domaćinstvo živjelo je u zaseoku Delići, a drugo, takođe dvočlano domaćinstvo, živjelo je u zaseoku Grubanovići;
'''-Vujići-''' samačka domaćinstvu u Blažijevićima;'''- Živanovići -'''živjeli su u Blažijevićima - bila su dva porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 9 članova.
Bošnjačke familije koje su živjele na području naselja Blažijevići do agresije i genocida (od 1992. do 1995. godina),
su sljedeće: Barakovići, Bećirovići, Bektići, Delići, Fejzići, Gurdići, Halilovići, Memići i Pudilovići.
U zaseoku '''Delići''' živjele su dvije familije Bećirovići i Delići, raspoređene u 4 porodična domaćinstva koja su
ukupno brojala 19 članova.
'''-Bećirovići -''' bilo je samo jedno porodično domaćinstvo koje je imalo 7 članova. U toku agresije (1993. g.) ubijeni su
muž i žena, prosječne starosti 35,0 godina, a iza njih je ostalo troje djece potpune siročadi, prosječne starosti 10,3
godine. U toku genocida ubijen je rodonačelnik ove familije (r.1933. g.), otac ranije ubijenog sina, iza kojega je ostala
hudovica. Do 2008. godine nije bilo povratnika u zaselak Delići iz ove familije, a preživjeli i prognani nastanili su se u općini
Tuzla, odnosno općina Banovići.
'''-Delići -''' bila su 3 porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 12 članova. U toku genocida ubijene su 4 odrasle
osobe muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 43,5 godina, među kojima su otac i sin. Iza ubijenih ostale su 4
hudovice i troje malodobne djece, prosječne starosti 2,3godine.Do 2008. godine nije bilo povratnika u zaselak Delići iz
ove familije, a preživjeli i prognani Delići nastanili su se u općinama llijaš i Tuzla -većina prognanih.
U zaseoku '''Mehmedovići''' živjelo je 5 familija· koje su bile raspoređene u 13 domaćinstava stJ:kupno 66 članova. To su
sljedeće familije: Bektići, Delići, Gurdići,Halilovići i Memići.
'''-Bektići-''' bilo je 7 domaćinstava su ukupno imala 30 članova. Tokom agresije na RBiH ubijene su tri odrasle osobe muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 56,3 godine, a iza ubijenih ostale su tri hudovice i četvero maloljetne djece, prosječne starosti 16,3 godine. U toku genocida ubijene su 4 osobe muškog spola, prosječne starosti 30,5 godina, među kojima i jedan dječak čijega su oca četnici ubili 1993. godine. Iza najstarije ubijene osobe ostala je hudovica.
Dei 2008. godine nije bilo povratnika u zaselak Mehmedovići iz ove familije, a preživjeli i prognani Bektići nastanili su se u općinama Federacije BiH, kao što su: llijaš,Lukavac (najveći broj prognanih), Visoko i Živinice. Jedna familija napustila je BiH i naselila se u SAD-a.
'''-Delići -''' bilo je jedno porodično domaćinstvo sa 4 člana:U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola otac i
sin (r. 1937. i 1972. g.), a jedna žena postala je hudovica.Poslije ovih ubistava - nije ostalo muških potomaka u ovoj
porodici. Preživjela hudovica nastanila se u općini Hadžići.
'''-Gurdići -''' bila su 3 domaćinstva koja :su ukupno brojala 20 članova. U toku zločina genocida ubijene su 4 odrasle
osobe, muškog spola, prosječne 33,8 godina, među kojima su otac i sin. Iza ubijenih su 4 hudovice sa 6-
ero malodobne djece, prosječne starosti 6,3 godine.Do 2008. godine bilo povratnika u zaselak
Mehmedovići iz ove familije a preživjeli i prognani Gurdići nastanili su se u općinama Gradačac, llijaš, Lukavac,Srebrenik. Nekoliko osoba iz ove familije iselilo se iz BiH.
'''-Halilovići-''' bilo je jedno porodično, tročlano, domaćinstvo. .Nosilac familije porijeklom je iz Mošića
(domazet, priženja). Tokom genocida ubijene su dvije odrasle osobe muškog spola, otac i sin, prosječne starosti
39,5 godina, a iza ubijenih ostale su dvije hudovice, svekrva isnaha, sjednim malodobnim djetetom (r. 1994. g.).
Do 2008. godine nije bilo povratnika u zaselak Mehmedovići iz ove porodice, a preživjeli i prognani nastanili su se u općini llijaš (snaha i dijete), odnosno u općini Srebrenik, svekrva.
'''-Memići -''' bilo je jedno porodično, deveteročlano,domaćinstvo. Tokom genocida ubijena je jedna starija osoba muškog spola (r. 1920. g.). Preživjeli članovi iz ove porodice, danas (2008. g.), žive u Lukavcu, Srebrenici(Likari), Živinicama i Holandiji.
U zaseoku '''Mošići''' živjele su 4 familije koje su bile raspoređene u 10 domaćinstava (1 samačka) s ukupno 66 članova. To su sljedeće familije: Barakovići, Fejzići, Halilovići i Pudilovići.
'''-Barakovići-''' bila su 4 domaćinstva koja su ukupno imala 16 članova. Tokom agresije ubijena je jedna mlađa osoba
ženskog spola (r. 1965. g.), majka 7-ero djece, a jedno dijete je pri tome teže ranjeno.
U toku genocida ubijene su 4 odrasle osobe muškog spola, prosječne starosti 33,8 godina, među kojima su otac i
sin, kao i dvojica amidžića. Iza ubijenih ostale su 4 hudovice i 10-ero djece siročadi, prosječne starosti 4,5 godina, među
kojima i 5-ero djece bez oba roditelja. Do 2008. godine nije bilo povratnika u zaselak Mošići iz ove familije, a preživjeli i prognani Barakovići nastanili su se u općinama Banovići, Čelić, llijaš, Lukavac i Tuzla.
'''-Fejzići -''' bilo je jedno porodično, peteročlano, domaćinstvo. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola, otac (r. 1956. g.) i maloljetni sin (r. 1978.godine), a jedna žena, s maloljetnim ženskim djetetom,postala je hudovica. Ova porodica nema više muških potomaka. Preživjeli i prognani članovi ove porodice nastanili su se u općini Srebrenik, naselje Špionica Centar.
'''-Halilovići -''' bila su 2 porodična, višečlana domaćinstva, koja su ukupno brojala 32 člana. Jedno domaćinstvo brojala
je 24 člana kao proširena porodična zadruga. U toku agresije ubijene su dvije osobe muškog spola, prosječne
starosti 26,0 godina.Tokom genocida ubijeno je 8 osoba muškog spola, prosječne starosti 46,0 godina, a iza ubijenih ostalo je 6 hudovica i 9-ero djece siročadi, prosječne .starosti 8,3 godine. Među žrtvama genocida nalaze se dva brata i tri
sina od starijeg brata - veće domaćinstvo, kao i dva brata iz manjeg domaćinstva.
Do 2008. godine nije bilo povratnika iz ove familije u
zaselak Mošići. Preživjeli i prognani članovi familije Halilović nastanili su se, uglavnom, u općinama Gradačac, Srebrenik i
Tuzla. Nekoliko članova iz ,ove familije i selilo se iz Bosne i Hercegovine.
'''-Pudilovići-''' bila su 3 domaćinstva, među kojima i jedno samačko, koja su brojala 13 članova. U toku genocida ubijene su 3 osobe muškog spola, prosječnestarosti 40,7 među kojima i jedna maloljetna osoba.Ubijeni su ustvari, otac, sin i unuk. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice, svekrva i snaha, kao i troje djece siročadi,prosječne starosti 11,3 godine sva od snahe, odnosno ubijenog sina.Do 2008. godine nije bilo povratnika u zaselak Mošići iz ove familije. Preživjeli i prognani članovi familije Pudilović nastanili su se, uglavnom, u općinama Srebrenik i Živinice.
Do kraja '''2005'''. godine u ovo naselje se vratilo samo jedno samačko domaćinstvo, a obnovljena je samo 1 kuća.
Za povratak u 2006. godini prijavilo se 9 osoba.Jedan dio Srba iz ovog naselja naselio se u Liješću, Skelanima i gradu Srebrenici.
== izvori ==
-Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica,Alija Suljić,prof dr sci{{Mrva-naselje BiH}}
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
| |||