Bučje (Srebrenica, BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 18:
}}
'''Bučje ''' je naselje u općini [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].
Seosko naselje Bučje smještena je u sjeverozapadnom dijelu općine Srebrenica, odnosno 18 kilometara jugozapadna od grada Srebrenice. S gradom Srebrenicom i ostalim dijelovima općine naselje je povezana dijelom regionalnog puta [[Srebrenica - Skelan]]<nowiki/>i, do Zelenog Jadra -10 km, a od Zelenog Jadra do Slapovića (6,1 km) makadamskim putem izgrađenim dolinom rijeke Zeleni Jadar. Zaselak Slapovići smješten je na desnoj obali rijeke Zeleni Jadar (600-680 m.n.v.), a selo Bučje na razvodu između rijeke Zelenog Jadra i potoka Nikolići (760-800 m.n.v.) koji je
desna pritoka rijeke Toluše. Prema tome, seosko naselje Bučje je, s obzirom na nadmorsku visinu na kojoj se nalazi - planinsko naselje. Bučje pripada naselju razbijenog tipa, a čine ga Bučje i Slapovići. Ime ovog naselja vjerovatno
potiče od fitonima - bukove šume prisutne na području naselja Bučje.Selo Bučje spominje se u turskom defteru iz 1604.
godine. Prema tom dokumentu u naselju su popisane dvije muslimanske kuće s baštinom.U turskom defteru iz 1533. godine spominje se selo Hlapovići u kojem ima 25 kuća i 4 neoženjene mišljenja smo da se radi o današnjim Slapovićima; zaseoku sela Bučja.
== Stanovništvo ==
-Popis stanovništva 1879. godine.Prema popisu bosanskohercegovačkog stanovništva iz austrougarske uprave u Bučju je bilo prisutno 36 osoba muškog spola), Bošnjaka 30, a pripadnika grkoistočne crkve bilo je 6 osoba. U naselju je bilo 7 kuća,
stanova, u kojima je živjela prosječno 5,1 osoba,
-Popis stanovništva 1885. godine U ovom popisu zabilježen je negativan rast ukupnog stanovništva naselja
Bučje. Prisutna su bila 34 stanovnik.a (19 osoba muškog spola), što je za 5,6% manje u odnosu na 1879. godinu.
Ukupno je bio 21 Bošnjak, što jeza 9 osoba manje u odnosu na prethodni popis, a pripadnika grčke crkve je bilo 13
osoba, što je za 7 osoba više u odnosu na 1879. godinu. Nemamo saznanja o ovolikom smanjenju broja bošnjačkog,
a povećanju broja stanovništva pripadajućeg istočnoj herezi. U naselju je bilo 6 kuća, i isto toliko stanova u kojima
je živjelo prosječo 5 osoba.S obzirom stanje stanovništva Bučja struktura je bila sljedeća:21 neoženjena (neudata) osoba, 8 oženjenih (udatih) i 5 obudovjelih osoba.U socio-ekonomskom pogledu struktura je bila sljedeća:zemljoradnika - 10 osoba, kmetova - 2 osobe i 22 osobe (žene I djeca) koje su pripadale izdržavanom stanovništvu.
-Popis stanovništva 1895. godine. Prema ovom, trećem popisu bosanskohercegovačkog stanovništva za vrijeme austrougarske uprave, u Bučju je bilo prisutno 37 stanovnika (23 osobe muškog spola), što je za 8,8% više u odnosu na prethodni popis. Bila su 22 Bošnjaka, što je za 1 osobu više u odnosu na popis 1885., a pripadnika grčke crkve bilo je 15 osoba, što je za 2 osobe više u odnosu na prethodni popis. U naselju je bilo 6 kuća, isto toliko i domaćinstava, a prosječna veličina domaćinstva bila je 6,2člana.S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodni seljaci - 5 domaćinstava s ukupno 24 člana, kmetovi - 1 domaćinstvo s ukupno 9 članova, ostalo poljoprivredno stanovništvo - 2 domaćinstva s ukupno 3 člana i 1 osoba iz reda civilnog stanovništva kod koje nije bio poznat socio-ekonomski status. Svi stanovnici ovog naselja, osim jedne osobe, živjeli su od privređivanja u poljoprivredi.
-Popis stanovništva 1910. godine. U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, nije bilo rasta ukupnog stanovništva naselja Bučje. lako se broj prisutnog stanovništva - 37 osoba (15 osoba muškog spola), nije mijenjao u odnosu na prethodni popis stanovništva, ipak je došlo do promjene u spolnoj strukturi, u korist ženskog stanovništva. Prisutna su bila 23 Bošnjaka (12 osoba muškog spola) i 14 osoba grkoistočne crkve (3 osobe muškog spola). Dakle, broj Bošnjaka se povećao za 1 osobu u odnosu na popis stanovništva iz 1895. godine. U naselju je bilo 10 kuća (2
nenastanjene) u kojima je živjelo 8 domaćinstava - prosječne veličine 4,6 članova. Socio-ekonomska struktura stanovništva bila je sljedeća:slobodni seljaci - 6 porodica s ukupno 23 člana i kmetovi (pretežno slobodni seljaci) - 1 domaćinstvo s ukupno 14članova. Svi stanovnici ovog naselja ostvarivali su prihode iz poljoprivrede.
-Popis stanovništva 1921. godine. Prema rezultatima ovog popisa stanovništva, prvog u kraljevini Jugoslaviji, u naselju Bučje bila su prisutna 33 stanovnika (13 osoba muškog spola), što je za 10,8% manje u odnosu na 1910. godinu. Svi stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 6 domaćinstava, prosječne veličine 5,5 članova.
-Popis stanovništva 1948. godine.Prema rezultatima ovog popisa stanovništva, prvog u socijalističkoj Jugoslaviji,u Bučju je živjelo ukupno 29 stanovnika (18 osoba muškog spola), što je za 12,1% manje u odnosu na 1921. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 6 domaćinstava - prosječne veličine 4,8 članova.
-Popis stanovništva 1953. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine došlo je do neznatnog rasta ukupnog stanovništva naselja Bučja. U ovom naselju ukupno je živjelo 30 stanovnika (18 osoba. muškog spola),
što je za 3,4% više u odnosu na 1948. godinu. U naselju je bilo 6 domaćinstava, kao i ranije, prosječna veličina
domaćinstva bila je 5,0 članova.
-Popis stanovništva 1961. godine. U međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine zabilježen je pozitivanrast ukupnog stanovništva Bučja. U naselju živjelo 37stanovnika (21 osoba muškog spola), što je više 23,3% u odnosu na 1953 godinu. Većinsko stanovništvo bili su Bošnjaci - 30 osoba, a bio je i manji broj Srba - 7 osoba. U naselju je bilo 5 domaćinstava, prosječne veličine 7,4 člana.
-Popis stanovništva 1971. godine. U međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine zabilježen je značajan rast ukupnog stanovništva naselja Bučja. U naselju je živio 61 stanovnik (28 osoba muškog spola), što je za 64,9% više u odnosu na 1961. godinu. Većinsko stanovništvo, kao i ranije, bili su Bošnjaci - 44 osobe, a manjinsko stanovnici bili su Srbi - 17 osoba. U naselju je bilo 10 kuća (stanova), isto toliko i domaćinstava, a prosječna veličina domaćinstva bila je 6,1 član.
-Popis stanovništva 1981. godine. U međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine zabilježen je pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Bučje, U naselju je živjelo ukupno 6S stanovnika (29 osoba spola), što je za 6,6% više u odnosu na popis iz godine. Većinsko stanovništvo ovog naselja bili su Bošnjaci - 54 osobe, a znatno manje bilo je Srba -10 osoba i Makedonaca - 1 osoba. U ovom naselju bilo je 11 kuća (stanova) u kojima je živjelo 12 domaćin.sta.va prosječne veličine 5,4 člana.
-Popis stanovništva 1991. godine. U ovom, posljednjem popisu stanovništva bivše Jugoslavije, utvrđeno je da u
Bučju stalno živi 76 stanovnika (35 osoba muškog spola), što je za 16.9% više u odnosu na 1981. godinu. Svi stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 15 kuća (stanova) u kojima je živjelo 14 domaćinstava prosječne veličine 5,4 člana. Ukupan rast stanovništva Bučja u periodu od 1879. do 1991. godine iznosio je 111,1%, što je.
ispod općinskog prosjeka koji je u navedenom. periodu iznosio 172,7%. U poslijeratnom periodu, tj. 1948. do
1991. godine, stanovništvo naselja Bučje ukupno je porasla za 162,1%. U skladu s promjenom ukupnog broja stanovnika mijenjao se i broj domaćinstava, odnosno njihova prosječna veličina. U 1895. godini bilo je 6 domaćinstava koja su imala u prosjeku po 6,2 člana, a 1991. godine bilo je 14 domaćinstava čija je ,prosječna veličina iznosila 5,4 člana. Broj kuća za više od 100%, tj. sa 7 kuća u 1879. godini na 15 kuća u 1991. godini, što je u skladu s promjenom u broju domaćinstava.
== Familije i prezimena ==
Na području naselja Bučje živjelo je 6 bošnjačkih familija, raspoređenih u 14 domaćinstava s ukupno .72
člana. To su sljedeće familije: Alemići, Begići, Bektići, Delići, Hasanovići i Hirkići.
'''-Alemići -''' bila su 3 porodična domaćinstya koja su ukupno imala 12 članova. Porijeklom su iz [[Kutuzera]].
Domaćinstva su formirala dva brata i njihov bliži rođak, vjerovatno amidžić. U toku agresije ubljene su dvije osobe
muškog spola, amidža i bratić mu, prosječne starosti 38,5godina. Iza starije ubijene osobe ostala je hudovica.
Tokom genocida ubijene su dvije osobe muškog spola, otac i sin, prosječne starosti ;37,0 godina. Iza nosioca
domaćinstva ostala je hudovica I jedno starije dijete. Iz ove porodice tokom agresije je ubijen najstariji sin, tako da su
ukupno ubijene tri osobe,otac i dva sina, iz ove porodice.Do 2008. godine u ovo naselje su se vratile, samo tri osobe.
Ostali preživjeli i prognani iz ove familije su se naselili u općini [[llijaš, Zavidovići]].
'''-Begići -''' porijeklom su iz [[Lipovca]], a bila su 3 porodična domaćinstva koja su ukupno imala 16 članova. Domaćinstva
su formirali otac i dva sina. U toku genocida ubijeno je 5 osoba muškog prosječne starosti 33,2 godine. Među ubijenima su otac i dva sina, kao i dva unuka od najstarijeg ubijenog sina. Jedan od ubijenih unuka bio je dječak star 14 godina. Iza ubijenih ostale su tri hudovice, svekrva i dvije snahe, kao i tri djeteta prosječne starosti od 8,0 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u ovo naselje iz ove familije. Ostali preživjeli i prognani članovi familije Begić nastanili su se u općinama [[Vogošća i Zavidovići]], a nekoliko članova ove familije iselilo se van granica BiH.
'''-Bektići -''' bilo je jedno porodično, šesteročlana, domaćinstvo - roditelji i četvero djece. Neposredno pred okupaciju UN zaštićene zohe Srebrenica ubijen je nosilac domaćinstva otac, a iza njega ostala je hudovica s dva odrasla djeteta, prosječne starosti 16,0 godina. U toku genocida ubijen je i maloljetni sin iz oveporodice. Dakle, neposredno prije i poslije okupacije Srebrenice ubijeni su otac i maloljetni sin.Do 2008. godine nije bilo povratnika u Bučje iz ove porodice, a većina preživjelih članova ove porodice nastanila se u [[općini Lukavac.]]
'''-Delići-''' porijeklom su iz [[Kutuzera]], a bilo je jedno porodično, sedmeročlano, domaćinstvo. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola, otac (r. 1941. g.) i sin (r. 1974. g.), a jedna žena s dva djeteta, prosječne starosti 15,0 godina, postala je hudovica.Do 2008. godine nije bilo povratnika u Bučje iz ove porodice, a preživjeli članovi ove porodice nastanila se u
općini Srebrenik, odnosno iselili su se izvan BiH.
'''-Hasanovići -''' bilo je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 25 članova. Domaćinstva su formirali bliži srodnici. Tri domaćinstva su formirala dva brata i sin od mlađeg brata, a druga dva domaćinstva su formirali otac isin.U toku genocida ubijene su 4 osobe muškog spola, prosječne starosti 34,5 godina, među kojima i dva brata. Iza ubijenih ostale su 2 hudovice; jedna hudovica sa četvero malodobne djece, prosječne starosti 5,0 godina.Do 2008. godine nije bilo povratnika u Bučje iz ove familije. Većina preživjelih i prognanih članova ove familije nastanila se u općinama FBiH, kao što su: I[[llijaš,|lijaš,]] [[Lukavac,Sarajevo Stari Grad, Srebrenik i Vogošća]].
'''-Hirkići-''' porijeklom su iz [[Kutuzera]], a bilo je jedno porodično, šesteročlana domaćinstvo. U toku rata, 1993. godine, umrla je tridesetšestogodišnja Alma, majka i domaćica, jer nije primala insulin. Iza nje je ostalo troje siročadi; jedno desetogodišnje i dvoje sedmogodišnje djece. U toku genocida ubijen je nosilac domaćinstva, Rasim, sin Osmanov, rođen 1953. godine, a iza njega su ostala 4 djeteta, prosječne starosti 11,3 godine, među kojima i troje djece potpunih siročadi, bez oca i - majke.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u Bučje iz ove porodice, a preživjela i prognana djeca tragično nastradalih roditelja nastanila su se u općini Tuzla, odnosno najstarija kćerka se iselila iz BiH.
Do kraja '''2005.''' godine prijavilo se za povratak u ovo naselje 10 domaćinstava s ukupno 24 člana, što iznosi oko 33,3% od prijeratne populacije ovog naselja.Ukupno je obnovljeno 8 kuća, a za povratak u 2006. 14 osoba.
== izvori ==
Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica.Alija Suljić prof.
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
| |||