Obznana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
sitnice |
||
Redak 7:
Obznana je bila uperena prvenstveno protiv [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (Do lipnja 1920. nosila je ime [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)]]) koja je u to doba, na valu revolucionarnog raspoloženja potaknutog patnjama tijekom rata (kada je nastao [[zeleni kadar]]), poslijeratnim izrabljivanjem, terorom i korupcijom u novostvorenoj državi, te nadama koje je pobudila [[Oktobarska revolucija]], postigla velike uspjehe na općinskim izborima u proljeće 1920. i na izborima za Ustavotvornu skupštinu rujna te godine, kada sa 58 osvojenih mandata postaje treća stranka po snazi.
Groznica revolucionarnog raspoloženja, začeta za vrijeme rata ([[zeleni kadar]]) bila je još uvijek snažna među seljacima, radnicima, često i među vojnicima. Pobune u kojima su proglašene "sovjetske republike" izbile su 1918.-1919. u Labinu ([[Labinska republika]]), Ptuju i u jugoistočnom Banatu (''Kusićka sovjetska republika''). Ove su pobune skršene, ali nemiri se nastavljalju. Ujesen 1920. izbio je u središnjoj Hrvatskoj (osobito u Moslavini, Posavini i Zagorju) seljački ustanak "protiv kralja" i "protiv gospode", potaknut žigosanjem stoke i rekviriranjem konja za vojnu vježbu. Vojska je skršila pobunu, a još 1921. bilo je grupa naoružanih seljaka u šumama. Iako su na čelu tog ustanka stajali pretežno lokalni vođe [[Stjepan Radić|Radićeve]] [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatske republikanske seljačke stranke]], takve kaotične, spontane seljačke pobune nisu bile za vlast opasne.
Donošenju ''Obznane'' prethodili su i veliki štrajkovi u Sloveniji i Bosni, naročito u rudnicima, koji su natjerali Vladu da u rudnicima uvede vojnu upravu. Vlast je u KPJ, koja je na svojem Drugom kongresu, lipnja 1920. u Vukovaru, proklamiralo orijentaciju na stvaranje "narodne i crvene vojske" sa ciljem rušenja kapitalizma, uspostave [[Diktatura proletarijata|diktature proletarijata]] i vlasti [[sovjet]]a, vidjela opasnog neprijatelja. Komunisti su prijetili ujediniti nezadovoljne seljake i radnike dajući im zanosnu ideologiju, čvrstu organizaciju i oslonac na prvi pobjedonosnu "proletersku revoluciju". Tijekom 1920. u novoformiranom [[SSSR|Sovjetskom savezu]] [[boljševici]] su postigli pobjedu protiv "bijelih" kontrarevolucionara i strane intervencije i time osigurali svoju vlast, što je izazvalo val oduševljenja kao i straha u čitavoj Europi.
Redak 29:
== Literatura ==
*[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]
*[[Opća enciklopedija JLZ]]
| |||