Wikipedija

Soter: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
| latinsko_ime = Soter
| pravo_ime = Soter
<!--| grb = [[Datoteka:...]] -->
| slika = Soter.jpg
| slika_širina = 143px
Line 14 ⟶ 13:
| datum_smrti = ~ [[175]].
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| svetac = Svetac
<!--| fusnota = (15)-->▼
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim =
| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]
| nadnevak spomendana =[[22. travnja]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| glavna svetišta =
▲<!--| fusnota = (15)--> =
|}}
'''Soter''', je bio 12. [[papa]], nasljednik [[Anicet]]ov, od oko [[166167]]. do oko [[175]]. [[Katolička Crkva|Katolička Crkva]] štuje ga kao [[svetac|sveca]].
 
== ŽivotŽivotopis ==
Prema zbirci ''[[Liber pontificalis]]'' rodio se u [[Fondi]]ju, blizu [[Rim]]a, u obitelji [[Grci|grčkog]] podrijetla. Nakon izbora za papu, jedan od prvih poteza bila mu je odredba o skupljanju novca za potrebe Crkve u [[Korint]]u. Pismo što ga je tom prilikom, u ime rimske Crkve, poslao korintskoj izgubljeno je, premda su ga neki stručnjaci pokušali identificirati s takozvanom „Drugom Klementovom poslanicom“ (u starini je autorstvo krivo pripisivano papi [[Klement I.|Klementu I.]]). S druge strane, sačuvano je pismo kojim korintski [[biskup]] [[Dionizije]] zahvaljuje rimskoj Crkvi.▼
 
▲Prema zbirci ''[[Liber pontificalis]]'' rodio se u [[Fondi]]ju, blizu [[Rim]]a, u obitelji [[Grci|grčkog]] podrijetla. Nakon izbora za papu, jedan od prvih poteza bila mu je odredba o skupljanju novca za potrebe Crkve u [[Korint]]u. Pismo što ga je tom prilikom, u ime rimske Crkve, poslao korintskoj izgubljeno je, premda su ga neki stručnjaci pokušali identificirati s takozvanom „Drugom"Drugom Klementovom poslanicom“poslanicom" (''u starini je autorstvo krivo pripisivano papi [[Klement I.|Klementu I.]]''). S druge strane, sačuvano je pismo kojim korintski [[biskup]] [[Dionizije]] zahvaljuje rimskoj Crkvi.
U razdoblju Soterova [[pontifikat]]a još su se snažnije širile ideje [[montanizam|montanističkog]] [[hereza|krivovjerja]], koje su zbog svojih antisocijalnih manifestacija možda dovele i do progona kršćana u doba cara [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]].
 
U razdoblju Soterova [[pontifikat]]a još su se snažnije širile ideje [[montanizam|montanističkog]] [[hereza|krivovjerja]], koje su zbog svojih antisocijalnih manifestacija možda dovele i do progona kršćana u doba cara [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]]. Među Soterovim odlukama spominje se i odredba prema kojoj je [[sakrament ženidbe|ženidba]] valjana samo ako je blagoslovi [[svećenik]], te ponovno osnaženje uredbe po kojoj je ženama zabranjeno dodirivati [[kalež]] i [[patena|patenu]], te paliti [[tamjan]] za liturgijskih slavlja.
 
Međutim, na određeni način je uveo mogućnost djelovanja žena u crkvi pod uvjetom da su bile "čiste" i da su pomagale svećenicima. U tome je zapravo korjen nastanka budućih redova [[Časna sestra|časnih sestara]]. U nekim izvorima se spominje da su žene svoju časnost morale dokazivati spavajući sa svećenicima, ali bez fizičkog odnosa, no da se ovo posljednje često nije poštivalo.<ref>Tomašević, Silvije: ''Pape kroz povijest'', Adamić, Rijeka, 2003., ISBN 953-219-111-9, str. 72</ref>▼
 
Čini se, prema nekim izvješćima, da je upravo Soter uveo godišnje slavlje [[Uskrs]]a u Rimu.
 
== Mučeništvo i štovanje ==
[[Rimski martirologij]] ubraja ga među mučenike, no nema dokaza da se ono doista i dogodilo.
 
▲Međutim, na određeni način je uveo mogućnost djelovanja žena u crkvi pod uvjetom da su bile "čiste" i da su pomagale svećenicima. U tome je zapravo korjenkorijen nastanka budućih redova [[Časna sestra|časnih sestara]]. U nekim izvorima se spominje da su žene svoju časnost morale dokazivati spavajući sa svećenicima, ali bez fizičkog odnosa, no da se ovo posljednje često nije poštivalo.<ref>Tomašević, Silvije: ''Pape kroz povijest'', Adamić, Rijeka, 2003., ISBN 953-219-111-9, str. 72</ref> Čini se, prema nekim izvješćima, da je upravo Soter uveo godišnje slavlje [[Uskrs]]a u Rimu. Pokopan je na [[Kalist I.|Kalistovu]] groblju u Rimu, iako jedna druga predaja drži da je pokopan blizu [[bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra]]. U doba pape [[Sergije II.|Sergija II.]] njegovi su ostaci prenijeti u crkvu sv. Silvestra, a odande u crkvu sv. Siksta. Postoji i tradicija prema kojoj je dio njegovih ostataka pokopan u katedrali u [[Toledo|Toledu]]. [[Rimski martirologij]] ubraja ga među mučenike, no nema dokaza da se ono doista i dogodilo:
{{citat|22. travnja - U Rimu na Apijskoj cesti, rođenje za nebo svetog Sotera, pape i mučenika.}}
 
Pokopan je na [[Kalist I.|Kalistovu]] groblju u Rimu, iako jedna druga predaja drži da je pokopan blizu [[bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra]]. U doba pape [[Sergije II.|Sergija II.]] njegovi su ostaci prenijeti u crkvu sv. Silvestra, a odande u crkvu sv. Siksta. Postoji i tradicija prema kojoj je dio njegovih ostataka pokopan u katedrali u [[Toledo|Toledu]].
 
Spomendan mu je [[22. travnja]], zajedno sa [[Kajo|sv. Kajom]].
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Soter"