Konstrukcija: Razlika između inačica

Dodano 2.959 bajtova ,  prije 7 godina
Nadopunio Konstrukcija
m (Poveznica)
(Nadopunio Konstrukcija)
 
Kao što je 19. st. obilježeno čeličnim konstrukcijama tako se u 20. st. najviše gradilo armirano-betonskim konstrukcijama. Nasuprot tradicijskoj gradnji, kad kuća raste postupno, armirano-betonsku se građevinu gradi u dvije faze: najprije se postavi kostur od uspravnih nosača (poput stubova) i vodoravnih ploča (strop ili kat), a onda se iznutra podižu pregradni zidovi, izvana se postavlja staklena (ili neka druga) ovojnica.
[[Datoteka:Poljud - commentator cabins.jpg|mini|desno|200px|[[Krov]]na konstrukcija [[Gradski stadion u Poljudu|Gradskog stadiona u Poljudu]] ([[Split]]) ili takozvani ''Mero sustav''.]]
== Metalna konstrukcija ==
{{Glavni|Metalna konstrukcija}}
 
'''Metalna konstrukcija''', u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]], je nosivi sustav [[građevine]] pretežno sastavljene od [[metal]]nih elemenata. Ta se konstrukcija primjenjuju u gotovo svim područjima građevinarstva: zgradarstvu (hale, [[hangar]]i, [[Garaža|garaže]], [[neboder]]i, [[Toranj|tornjevi]], [[krov]]išta, [[Baldahin|nadstrešnice]], [[dimnjak|dimnjaci]], skele), [[most]]ogradnji (željeznički, cestovni, pješački, cjevovodni mostovi) i hidrogradnji ([[zapornica|zapornice]], [[splav]]nice, [[Tlačni cjevovod|cjevovodi pod tlakom]], kesoni), te za transportna postrojenja ([[Dizalica|dizalice]], [[Žičara|žičare]], kranske staze), spremišta (rezervoari, silosi, [[bunker]]i), rudarska i metalurška postrojenja (bušaći i izvlačni tornjevi, [[Visoka peć|visoke peći]], podgrade), [[stup]]ove različite namjene (rasvjetni, dalekovodni, antenski, radijski i televizijski, radarski) i drugo.
[[Datoteka:MZLZ 20150518.JPG|mini|lijevo|200px|Krovna konstrukcija novog terminala u gradnji ([[Međunarodna zračna luka Zagreb]]) ili takozvani ''Mero sustav''.]]
Pogodnost primjene metala za nosive konstrukcije zasniva se na njihovoj velikoj [[čvrstoća|čvrstoći]], [[elastičnost]]i i [[plastičnost]]i. Među metalima, zbog jeftinih [[valjanje|valjanih]] proizvoda, uveliko prevladava [[čelik]], dok se mnogo lakše, [[aluminij]]ske [[slitine]] primjenjuju kada vlastita [[težina]] nosive konstrukcije ima presudno značenje. Metalne konstrukcije izrađuju se od osnovnih elemenata: [[nosač]]a, štapova, lamela, limova, [[cijev]]i i specijalnih profila. Ti se proizvodi spajaju u radionicama i [[tvornica]]ma u takozvane montažne elemente, što se danas provodi [[zavarivanje]]m, a nekoć se provodilo [[zakovica|zakivanjem]]. Sklapanje tako dobivenih montažnih elemenata u cjelovitu konstrukciju obično se provodi na gradilištu, najčešće [[Vijčani spoj|vijčanim vezama]], a ponekad i tarnim spojevima s pomoću visokovrijednih prednapregnutih vijaka. Pojedini proizvođači razvili su konstrukcijske sustave (na primjer ''Mero sustav'') koji se sastoje od tipskih, u tvornici izrađenih nosivih i [[Spoj (strojarstvo)|spojnih elemenata]], koji se na gradilištu jednostavno montiraju u konstrukcije najraznovrsnijih oblika. Metalne konstrukcije obično se izvode kao ravninske ili [[prostorna rešetka|prostorne rešetke]], [[greda|grede]] i okvirni nosači; specijalne sustave čine viseće, spregnute ([[beton]] i čelik) i prednapregnute konstrukcije. <ref> '''metalne konstrukcije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40361] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{Konstrukcije}}