Razlika između inačica stranice »Dobrak«

Dodano 20.240 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 109.175.110.43 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot)
}}
'''Dobrak''' su naselje u općini [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].
 
Seosko naselje Dobrak smještena je u jugoistočnom dijelu općine. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 35,5 kilometara. S gradom Srebrenicom i ostalim dijelovima općine naselje je povezano regionalnim putem Srebrenica -Skelani. Naselje Dobrak čine dva zaseoka, '''Dobrak i Mali Dobrak''', pa je prema tome razbijenog tipa. Smještena je na obodu riječne terase rijeke [[Drine]], u podnožju je dva brda, Česte (446 m.n.v.) i Krčevine (419 m.n.v.), između kojih protiče manji vodotok. Naselje je izvan zone plavljenja i pri najvećim vodostajima rijeke Drine, a nalazi se na oko
240 metara nadmorske visine.
 
== Historija/ Povijest ==
Naselje Dobrak spominje se u Osmanskom defteru iz 1504. godine u kojemu je zabilježena da u selu ima 5 muslimana s baštinom.
 
== Stanovništvo ==
-Popis stanovništva 1879. godine. U prvom popisu bosanskohercegovačkog stanovništva za vrijeme austrougarske uprave u naselju Dobrak bila su prisutna 123 stanovnika (66 osoba muškog spola), svi Bošnjaci. U naselju je bila 21 kuća, isto toliko i stanova, u kojima je živjelo prosječno 5,9 osoba.
Prema nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, svih 392 stanovnika bili su [[Bošnjaci]].
-Popis stanovništva 1885. godine. U ovom popisu zabilježen je neznatan rast ukupnog stanovništva naselja Dobrak. Prisutno je bilo 125 stanovnika (68 osoba muškog spola), što je Za 1,6% više u odnosu na prethodni popis.Stanovništvo je, kao i ranije, bilo bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bila 21 kuća (sa 27 stanova), a prosječan broj osoba po jednoj kući bio je 6, odnosno 4,6 osoba po jednom stanu. S obzirom na bračno stanje stanovništva Dobraka struktura je bila sljedeća: neoženjeni (neudate) osoba, oženjeni (udate) - 43 osobe i udovac/udovica -11, osoba
U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: vlastelin - 1 domaćinstvo, zemljoradnici - 6
domaćinstava, kmetovi 26 domaćinstava, nadničari 2 domaćinstva i izdržavano stanovništvo (žene i djeca) 90
osoba.
 
-Popis stanovništva 1895. godine. U ovom, trećem popisu bosanskohercegovačkog stanovništva, u naselju
Dobrak bila su prisutna 133 stanovnika (66 osoba muškog spola), što je za 6,4% odnosu na popis 1885. godine.
Stanovništvo je, kao i ranije, bilo bošnjačka. U naselju je bilo 25 kuća, jedna nenastanjena, u kojima je živjelo 30
domaćinstava -prosječne veličine 4,4 člana. S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodni seljaci - 10 domaćinstava s ukupno 59 članova, slobodni seljaci (ujedno i kmetovi)-6 domaćinstava s ukupno 43 člana i kmetovi - 8 domaćinstava s ukupno 31. članom. Cjelokupno stanovništvo ovog naselja privređivalo je iz poljoprivrede.
-Popis stanovništva 1910. godine.U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, nije bilo promjene u ukupnom stanovništvu naselja Dobrak. Prisutna su bila 133 stanovnika(71 osoba muškog spola), kao i u vrijeme popisa 1895.godine. Dakle, promjene je bilo samo u spolnoj strukturi, povećao se udio muškog u ukupnom stanovništvu.
Stanovništvo je, kao i ranije, bilo bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo ukupno 28 kuća (4 nenastanjene) u kojima je
živjelo 25 domaćinstava - prosječne veličine 5,3 člana. Socio-ekonomska struktura stanovništva bila je sljedeća:
slobodni seljaci - 9 domaćinstava s ukupno 45 članova, kmetovi - 7 domaćinstava s ukupno 37 članova, slobodni seljaci (pretežno kmetovi) 8 domaćinstava s ukupno 51. članom. Svi stanovnici ovog naselja živjeli su od privređivanja u poljoprivredi.
 
-Popis stanovništva 1921. godine. Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u kraljevini Jugoslaviji, u naselju Dobrak bilo je prisutno 136 stanovnika (77 osoba muškog spola), što je za 2,3% više u odnosu na popis stanovništva 1910. godine. Ukupan rast stanovništva Dobraka uvjetovan je mehaničkom komponentom, tj. doseljavanjem nebošnjačkog stanovništva u ovo naselje. Ukupna promjena kod bošnjačkog stanovništva, u međupopisnom periodu od 1910. do 1921. godine, bila je
negativna i iznosila je -4,5%, odnosno ukupan broj Bošnjaka se smanjio za 6 osoba. U naselju je bilo 127 Bošnjaka, 5 Srba
i 4 osobe hrvatske nacionalnosti. U Dobraku su bila 24 domaćinstva - prosječne veličine 5,7 članova.
-Popis stanovništva 1948. godine. U međupopisnom periodu od 1921.do 1948. godine došlo je do značajnog rasta ukupnog stanovništva naselja Dobrak. Ukupno je bilo 527 stanovnika (246 osoba muškog spola), što je za 287,5 %više u odnosu na popis stanovništva 1921. godine. Nemamo nikakvih pokazatelja koji bi nas upućivali šta je glavni uzrok ovolikom povećanju ukupnog broja stanovnika naselja Dobrak. U svakom slučaju riječ je, uglavnom, o mehaničkom
rastu stanovništva, bilo da je posrijedi doseljavanje stanovništva, ili je, pak, posrijedi teritorijalna promjena, odnosno različita veličina područja naselja Dobrak u oba popisa. U naselju je bilo 77 domaćinstava - prosječne veličine 6,8 članova.
-Popis stanovništva 1953. godine. Prema rezultatima ovog popisa u naselju Dobrak stalno je živjelo 227
stanovnika (102 osobe muškog spola), što je za 15,2% više u odnosu na 1948. godinu.676 Stanovništvo je bilo bošnjačke
nacionalnosti. U naselju je bilo 41 domaćinstvo - prosječne veličine 5,5 članova.
 
-Popis stanovništva 1961. godine. U međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine zabilježen je daljnji rast
ukupnog stanovništva naselja Dobrak, a iznosio je 23,8%. U naselju je živio 281 stanovnik (133 osoba muškog spola),
uglavnom Bošnjaci 277 osoba, Srbi.-1 osoba i Jugoslaveni osobe. Rast ukupnog stanovništva naselja praćen je i
porastom broja domaćinstava kojih je 46, prosječne veličine 6,1 član.
 
-Popis stanovništva 1971. godine. Pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Dobrak zabilježen je u međupopisnom periodu od 1961.do 1971. godine. U naselju su živjela 374 stanovnika (181 osoba muškog spola), što je za 33,1% više u odnosu na 1961. godinu. Većinsko stanovništvo ovog naselja bili su Bošnjaci 369 osoba, a neznatan broj odnosi se na Hrvate - 5 osoba. U naselju je bilo 59 kuća (stanova) u kojima je živjelo 61. domaćinstvo -prosječne veličine 6,1 član.
 
-Popis stanovništva 1981. godine.Pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Dobrak zabilježen je i u međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine. U naselju je živjelo ukupno 415 stanovnika (214 osoba muškog spola), što je za 11,0% više u odnosu na popis 1971. godine. Svi stanovnici ovog naselja, osim jedne osobe nepoznate nacionalnosti, bili su Bošnjaci. U Dobraku je bilo 79 kuća (stanova) u kojima je živjelo 80 domaćinstava prosječne veličine 5,2 člana.
 
-Popis stanovništva 1991. godine. U međupopisnom periodu od 1981. do 1991. godine zabilježena je negativna
promjena u ukupnom kretanju stanovništva naselja Dobrak. U naselju su živjela 392 stanovnika (211 osoba muškog
spola), što je za 5,5% manje u odnosu na 1981. godinu. Svi stanovnici ovog naselja bili su Bošnjaci. U Dobraku je bilo 88
kuća (stanova) u kojima je živjelo 86 domaćinstava prosječne veličine 4,6 članova. Na privremenom radu u inostranstvu bile su 2 osobe iz ovog naselja. U periodu od 1879. do 1991. godine stanovništvo naselja Dobrak porasla je za više od 3 puta odnosno 219%, što je nešto više od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica u istom periodu. Najveći ukupni rast
stanovništva ovog naselja zabilježen je u periodu od 1879. do 1981. godine, a poslije toga dolazi do negativne promjene ukupnog kretanja stanovništva uslijed iseljavanja stanovništva iz ovog naselja. Posrijedi je odlazak mlađeg i obrazovanog stanovništva u gradska i prigradska naselja srednjeg [[Podrinja]]. Većinsko stanovništvo ovog naselja bilo je bošnjačko. U periodu od 1895. do 1991. godine broj domaćinstava se povećao za 187%, a prosječna veličina domaćinstava neznatno se promijenila sa 4,4 člana (u 1895. g.) na 4,6 članova (u 1991. g.). Broj kuća (stanova) od 1879. do 1991. godine povećao se 4,2 puta.
 
Do kraja 2005. godine u ovo naselje vratilo se 13 bošnjačkih domaćinstava s ukupno 26 članova, što je 6,6% od ukupnog broja prijeratnih stanovnika ovog naselja, a za povratak u godini prijavilo se 38 osoba. Ukupno je obnovljeno 11 kuća. U 2006. godini u ovom naselju živjelo je oko 40 stanovnika bošnjačke i srpske nacionalnosti. Uglavnom radi se o starijem sredovječnom stanovništvu.
 
== Familije/Obitelji i prezimena ==
Na području naselja Dobrak živjelo je 19 familija/obitelji, sve bošnjačke, koje su bile raspoređene u 86 domaćinstava (3samačka) koja su ukupno imala 392 člana.To su sljedeće familije: Alići, Aljići, Bajramovići, Delalići,Delići, Džanići, Halilovići, Hasanovići, Haskići, lbiševići,ldrizovići, Kulaševići, Malagići, Mehinovići, Mehmedovići,Mustafići, Osmanovići, Salihovići i Softići.
 
'''-Alići -''' bilo je 7 porodičnih/obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 27 članova. U toku genocida ubijeno je 8 osoba
muškog spola, prosječne starosti 43,6 godina, među kojima i jedna maloljetna osoba. Među ubijenima su dva oca s po
jednim sinom, odnosno po tri brata, sinovi Alije i Ibrahima. Iza ubijenih, oženjenih osoba, ostalo je 7 udovica i 4-ero
djece siročadi, prosječne starosti 11,5 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u naselje Dobrak iz
ove familije, a preživjeli i prognani članovi nastanili su se u općinama Gradačac, llijaš i Srebrenik, odnosno iselili su se u
Australiju, Njemačku i SAD-a.
 
'''-Aljići-''' bilo je 11 porodičnih/obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 43 člana. Na početku agresije na RBiH ubijena
je jedna, dvadesetdvogodišnja, osoba muškog spola. U toku zločina genocida ubijeno je 10 osoba muškog spola, među kojima i jedna maloljetna osoba, prosječne starosti 44,0 godina. Među ubijenima su dva oca s po dva
sina, odnosno otac sa sinom i braća. Iza ubijenih, oženjenih osoba, ostalo je 7 udovica i 6-ero djece siročadi, prosječne
starosti 13,2 godine. Do 2008. godine vratile su se u Dobrak, samo 4 osobe iz ove obitelji. Veliki broj članova ove obiitelji iselio se iz BiH, uglavnom, u Njemačku, Švedsku i druge zapadne zemlje. Dio preživjelih i prognanih nastanio se u općinama FBiH, kao što su: llijaš, Lukavac, Sarajevo, Visoko i Živinice.
'''-Bajramovići-''' bilo je 9 porodičnih/obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 44 člana. Na početku agresije na nezavisnu državu Basnu i Hercegovinu, 1992. godine, ubijene su tri osobe muškog spola, prosječne starosti 18,7 godina, među kojima i dvoje djece. Iza najstarije ubijene osobe ostala je udovica dvoje djece siročadi, prosječne starosti 3,5 godina.
U toku zločina genocida ubijeno je 9 osoba muškog spola iz ove obitelji, prosječne starosti 37,9 godina, među kojima su otac i sin, odnosno po dvojica braće iz tri obitelji. Iza žrtava genocida, oženjenih, ostalo 6 udovica i 10-ero djece siročadi, prosječne starosti 11,9 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika Dobrak iz ove obitelji, a većina njih se iselila iz BiH; najvećim dijelom u SAD-a i Švedsku, a nešto manje .u Njemačku. Dio članova ove obitelji nastanio se u općinama FBiH, prije svega u općinama Vogošća i Živinice, a manjim dijelom u općinama llijaš i Srebrenik.
 
'''-Delalići -''' porijeklom su iz naselja [[Kostolomci]], zaselak [[Kolari]], a bila su 2 obiteljska domaćinstva koja su ukupno
brojala, uključujući i jednu osobu s prezimenom Mujčinovič, 11 osoba. U toku zločina genocida ubijene su
muškog spola iz ove obitelji, tri brata, prosječne 24,7 godina. Iza dvojice starije braće ostale su udovice i 4- ero djece siročadi, prosječne starosti 3,0 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Dobrak iz ove
familije, a preživjeli i prognani članovi nastanili su se u općinama Gračanica, Vogošća i Živinice.
'''-Delići-''' porijeklom su iz [[Luke]] a bilo je jedno obiteljsko, osmeročlano, domaćinstvo. U.toku zločina genocida ubijen
je nosilac domaćinstva, suprug i otac, r. 1931. g., a iza njega je ostala udovica. Do 2008. godine nije povratnika u Dobrak iz ove obitelji, a preživjelli prognani članovi nastanili su se u općini Živinice, odnosno, dio njih se iselio iz BiH.
'''-Džanići-''' bilo je 10 domaćinstava, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 44 člana. Ova obitelj porijeklom je iz [[Džanića]], okolina [[Perućca]] u [[Srbiji]], iz kojih su protjerani krajem 19. stoljeća. Tokom agresije na RBiH ubijene su 3 osobe muškog spola iz ove obitelji , prosječne starosti 30,0 godina, a iza .ubijenih, oženjenih osoba, ostale su dvije udovice i troje
djece siročadi, prosječne starosti 8,0 godina. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe muškog spola iz ove obitelji, prosječne starosti 44,0 godina, a iza njih su ostale udovice; mlađa udovica s jednim djetetom. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Dobrak iz ove obitelji, a većina preživjelih i prognanih nastanila se sljedećim općinama FBiH: llijaš, Lukavac (u znatnom broju),Sarajevo Novi Grad, Srebrenik, Tuzla i Živinice. Više od 10 članova ove obitelji iselilo se iz BiH, uglavnom, u SAD-a i Švedsku.
'''-Halilovići -''' bilo je jedno obiteljsko, šesteročlana, domaćinstvo. U toku zločina genocida ubijena je jedna
osoba muškog spola (r. 1951. g.), nosilac domaćinstva, a iza njega ostala je udovica i troje siročadi, prosječne starosti
14,3 godine. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Dobrak iz ove obitelji, a svi preživjeli i prognani članovi ovog
domaćinstva nastanili su se u općini llijaš.
 
'''-Hasanovići -''' porijeklom su iz [[Rađenovića]], a bilo je jedno porodično, četveročlana, domaćinstvo. U toku zločina genocida ubijen je nosilac domaćinstva, rođen 1937. godine, a iza njega je ostala udovica. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Dobrak iz ove obitelji, a svi preživjeli i prognani članovi ovog domaćinstva iselili su se u Švedsku.
'''-Haskići -''' porijeklom su iz [[Peći]], a bilo je jedno porodično, tročlano, domaćinstvo - mlađi bračni par s djetetom.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u Dobrak iz ove obitelji, a svi prognani članovi ovog domaćinstva iselili su se iz BiH.
'''-lbiševići -''' bilo je 5 domaćinstava, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 17 članova. Tokom agresije
na RBiH ubijene su dvije osobe muškog spola; jedna starija i jedna mlađa osoba, prosječne starosti 45,0 godina.
Do 2008. godine u Dobrak su se vratile dvije osobe iz ove familije, a većina preživjelih i prognanih iselila se u
Austriju, Holandiju i Kanadu. Dvije osobe iz ove familije nastanile su se u općinama Sarajevo Novi Grad i Živinice.
'''-ldrizovići -''' porijeklom su iz [[Klotijevca]], a bilo je jedno porodično, četveročlano, domaćinstvo. U toku zločina
genocida ubijena je jedna mlađa soba (r. 1977. g.); sin od osnivača ovog domaćinstva.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u Dobrak iz ove porodice, a jedna od prognanih osoba nastanila se u općini
Gračanica.
'''-Kulaševići -''' bilo je jedno obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo. Osnivač domaćinstva porijeklom je [[Priboja]],
Srbija. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Dobrak iz ove obitelji, a svi prognani nastanili su se u općini llidža.
'''-Malagići -''' bila su 2 domaćinstva, od. kojih jedno samačko, koja su ukupno imala 9 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola, r. 1969. godine, a iza ubijenog ostala je udovica i jednogodišnje siroče.
U toku zločina genocid ubijen je osnivač i nosilac obiteljskog domaćinstva Nurija, r. 1939. godine, a iz njega je ostala udovica. Do 2008. vratila se samo jedna starija osoba ženskog spola iz porodičnog domaćinstva, a ostali članovi
tog domaćinstva nastanili su se u općini Živinice, odnosno jedan član nastanio se na području [[Unsko-sanskog kantona]].
 
'''-Mehinovići -''' bilo je 11 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 58 članova, uključujući i malodobnu žensku
osobu s prezimenom Mustafić. Na početku agresije na RBiH ubijene su dvije mlađe osobe muškog spola, prosječne starosti 25,5 a Iza starije ubijene osobe ostala je udovica i dvogodišnje dijete. U toku zločina genocida ubijeno je 13 osoba iz ove
obitelji, prosječne starosti 40,5 godina, među kojima i jedna starija ženska osoba majka dva ubijena sina. Iza
ubijenih u genocidu, oženjenih osoba,ostalo je 10 udovica i 17-ero djece siročadi, prosječne starosti 7,1 godina; jedna
žena imala je čak sedmero siročadi, sva malodobna. Do 2008. godine nije bilo. povratnika u Dobrak iz ove
obitelji, a više od 11.osoba iz ove obitelji iselilo se iz BiH, uglavnom u SAD-a. preživjeli i prognani članovi
porodica obitelji Mehinović nastanili su se u sljedećim općinama FBiH: Gračanica, llijaš, Lukavac (najveći broj),
Sarajevo Novi Grad, Srebrenik, Tuzla, Vogošća i Živinice (u većem broju).
'''-Mehmedovići -''' bilo je 8 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 38 članova. Na početku agresije na RBiH ubijene su dvije osobe iz ove familije, prosječne starosti 40,5 godina; jedan mlađi muškarac (r. 1967. g.) i jedna zrelija žena (r. 1936. g.). Iza ubijene osobe muškog spola ostala je udovica i jedno dvogodišnje dijete.
U toku zločina genocida ubijeno je 6 osoba muškog spola, prosječne starosti 47,8 godina, među kojima su dva
oca s po jednim sinom, odnosno dva brata. Iza ubijenih u genocidu, oženjenih osoba, ostale su 3 udovice i jedno
starije dijete. Do 2008. godine u Dobrak su se vratile samo tri osobe ženskog spola iz ove obitelji, a većina preživjelih i prognanih članova iz ove obitelji iselila se iz BiH, uglavnom u Francusku, Njemačku, Švedsku i druge zapadne zemlje.
Jedan dio članova ove familije nastanio se u općini llijaš (najveći broj) i u općini Lukavac.
'''-Mustafići -''' bilo je 7 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova.
U prvoj, odnosno drugoj godini agresije na RBiH ubijene su dvije osobe muškog spola, prosječne starosti 30,0
godina, a iza starije ubijene osobe ostala je udovica i dvoje djece siročadi, prosječne starosti 10,5 godina.U toku zločina genocida ubijeno je 9 osoba muškog spola iz ove obitelji, prosječne starosti 36,8 godina, među kojima su otac s dva sina, zatim dva oca, inače braća, s po jednim sinom. Iza ubijenih u genocidu, oženjenih osoba, ostalo je 6 udovica i 5-ero djece siročadi, prosječne starosti 10,2 godine. Do 2008. godine nije bilo stalnih povratnika u Dobrak iz ove obitelji, a većina preživjelih i prognanih članova ove obitelji nastanila se u sljedećim općinama FBiH: llijaš (najveći broj prognanih), llidža i Vogošća. Dio članova ove obitelji iselio se iz BiH, uglavnom u SAD-a.
'''-Osmanovići -''' bilo je 5 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 22 člana. Domaćinstva su formirala tri brata i
dva sina od najstarijeg brata. Tokom agresije na RBiH ubijene su dvije osobe muškog spola, amidža i maloljetni
bratić, prosječne starosti 28,0 godina. Iza starije ubijene osobe ostala je udovica sa četvero djece siročadi,
prosječne starosti 10,0 godina. U toku zločina genocida ubijene su 4 osobe muškog spola, prosječne starosti 46,5 godina, među kojima su dva brata, kao i sin i unuk od starijeg brata. Iza ubijenih u genocidu, oženjenih osoba, ostale su tri udovice.
Do 2008. godine u Dobrak su se vratile samo tri osobe; stariji supružnici i jedna sredovječna udovica, a veći dio
članova ove obitelji nastanio se u sljedećim općinama FBiH: llidža, llijaš, Tuzla i Vogošća. Nekoliko članova ove obiitelji
iselilo se u Njemačku.
'''-Salihovići -''' porijeklom su iz [[Miholjevina]], a bilo je jedno obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo. Danas. živi na
području općine Lukavac.
'''-Softići -''' bila su 2 obiteljska domaćinstva koja su ukupno imala 10 članova. Domaćinstva su osnovali otac i
njegov najstariji sin. Porijeklom su, iz naselja [[Peći]]. Na početku agresije na RBiH ubijene su dvije osobe iz ove familije, stariji supružnici: Softić (Elmas) Hakija, rođen 1910. i Softić (Šećo) Tima, rođena 1919, godine.
Do 2008. godine u Dobrak suse vratile samo dvije osobe iz ove obitelji, sredovječni supružnici, a ostali članovi ove
familije nastanili su se u općini Vogošća.
 
== izvori ==
{{Mrva-naselje BiH}}
-Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica,Alija Suljić .prof{{Srebrenica}}
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
70

uređivanja