Ivo Tijardović: razlika između inačica

'''Ivo Tijardović''' ([[Split]], [[18. rujna]] [[1895]]. - [[Zagreb]], [[19. ožujka]] [[1976]].), hrvatski [[skladatelj]], literat i [[slikar]]▼

Rođen je 1895. godine u Splitu u kući uz istočne zidine Palače. S glazbom i slikarstvom došao je u dodir još u gimnazijsko doba. Ratne godine proveo je u talijanskom zarobljeništvu te kao jugoslavenski dobrovoljac u [[Solun]]u. Glazbu je učio u [[Split]]u i [[Beč]]u, gdje je studirao [[arhitektura|arhitekturu]]. Završio je Dramsku školu u Zagrebu. Bio je ravnatelj [[Opera|Opere]] te prvi intendant splitskog [[HNK u Splitu|HNK]], intendant [[HNK u Zagrebu]] i ravnatelj Državnoga simfonijskog orkestra poslije [[Zagrebačka filharmonija Zagrebačke|filharmonije]]. Skladateljski se oslanja na [[folklor]] i nacionalni glazbeni izraz, posebice [[Dalmacija|Dalmacije]]. Skladao je osam [[opereta]], a najistaknutije su mu ''"[[Mala Floramye]]"'' i ''"[[Spli'ski akvarel]]"'', koje dočaravaju splitski ambijent između dva svjetska rata. U opernom stvaralaštvu zanimao se temama iz prošlosti i bliskim povijesnim zbivanjima. Bavio se i [[slikarstvo]]m, a radio je kao [[ilustrator]], [[dirigent]], [[koreograf]], [[karikaturist]], [[novinar]], [[prevoditelj]]. Zapaženo djelo je opereta posvećena nogometnom klubu [[Hajduk Split]] pod nazivom ''"[[Kraljica lopte]]"''.<ref>[http://split.com.hr/hr/abeceda/h Posveta Hajduku]</ref><ref>[http://vijesti.hrt.hr/vijesti/ShowArticles.aspx?ArticleId=7620 O postojanju djela]</ref>U godinama talijanske okupacije Dalmacije sudionik je u radu Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta i u ilegalnom Gradskom NOO-u, čiji je predsjednik bio od svibnja [[1942.]] do rujna [[1943.]] Bio je član [[ZAVNOH]]-a i predsjednik Oblasnog NOO-a za Dalmaciju.▼

U kući Ive Tijardovića održan je sastanak odbora umjetnika na kojem je odlučeno da se priredi čuvena ilegalna likovna izložba umjetnika povezanih s [[NOP]]-om 1943. godine u Ulici Corso Italia 15 (Zvonimirova), u stanu kipara [[Marin Studin|Marina Studina]]. Na izložbi je Tijardović izložio nekoliko svojih [[akvarel]]a i crteža olovkom. Zajedno s grupom splitskih intelektualaca iste je godine krenuo u [[partizani|partizane]] sudjelujući na Konferenciji kulturnih radnika u [[Hvar]]u 1943. U to vrijeme obradio je pučku splitsku pjesmu [[Marjane, Marjane]] i priredio više koncerata za ranjenike u [[Italija|Italiji]], u [[Vis]]u i u Splitu.▼