Razlika između inačica stranice »Joso Defrančeski«

Obrisana 102 bajta ,  prije 6 godina
bez sažetka
 
== U Argentini nakon Drugog svjetskog rata – Meta poglavnik ==
Novinar Pero Zlatar u svojoj knjizi ''Meta poglavnik: živ ili mrtav'' koja je romansirani opis zbivanja vezanih uz atentat na ustaškog poglavnika Antu Pavelića, u Svesku 2. pod naslovom „Misija Buenos Aires“ spominje stanovitog „slobodnoga novinara Joséa DeFranceschija“ <ref name="Zlatar">Zlatar, Pero. "Meta poglavnik: živ ili mrtav." Svezak 2. Misija Buenos Aires. Zagreb: Europapress holding, 2010. Str. 157</ref>. Prema Zlataru, početkom 1957. godine novinaru Joséu DeFranceschiju pristupa Blagoje Jovović koji će 10. travnja iste godine u pokušaju atentata raniti Pavelića. Povod za susret s Defrančeskim je članak koji je on sredinom 1956. godine objavio u ''La Prensi'', jednom od vodećih dnevnih listova Buenos Airesa. U tom članku, navodi Zlatar, Defrančeski je razotkrio ustaške emigrante kao plaćenike Peronova režima. Atentator Jovović očekuje, pripovijeda Zlatar, da upravo Joso Defrančeski bude posrednik između njega i tamošnjeg veleposlanstva Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Jovović je, piše ZaltarZlatar, o Defrančeskom čuo da je „Hrvat iz Istre i osvjedočeni Jugoslaven, blizak jugoslavenskoj ambasadi, koja diskretno uzdržava njegovo Društvo Jugoslavena u Argentini“ <ref name="Zlatar"></ref>.
 
O daljnjem Defrančeskijevom radu i životu u Argentini ne postoje dodatni (trenutno dostupni) izvori. Prema jedinoj živućoj članici njegove uže obitelji Joso Defrančeski nestao je sredinom 1970-ih, u vrijeme kada se u Argentini odvija ono što je vojna hunta eufemistički zvala Procesom nacionalne reorganizacije, a što je puno poznatije pod nazivom [https://en.wikipedia.org/wiki/Dirty_War Prljavi rat]. Od 1974. pa do 1983. godine pod okriljem vlasti uklanjane su tisuće političkih neistomišljenika. Računa se da je negdje od sedam pa sve do trideset tisuća Argentinaca nestalo u političkim razračunavanjima, od čega se procjenjuje da je za smrt najvećeg broja žrtava, „lijevo orijentiranih aktivista i militanata, sindikalista, studenata, novinara te marksističkih i peronističkih gerilaca“ odgovorna tadašnja argentinska vlast, dok je određeni broj „pripadnika vojske, policije i civila“ stradao u napadima ljevičarskih gerilaca<ref name="Dirty War">[https://en.wikipedia.org/wiki/Dirty_War "Dirty War." Wikipedia: The Free Encyclopedia. ''Dirty War'' (pristupljeno 03. travnja 2015.)</ref>.
 
== Dodatni izvori ==
 
"Dirty War." Wikipedia: The Free Encyclopedia. 03.04.2015. <http://en.wikipedia.org/wiki/Dirty_War>.
 
„Iz sokolske župe – Novo Mesto.“ Sokolski list. Ljubljana: 01.02.1928. God. X. Br. 3. Str. 17.
59

uređivanja