Razlika između inačica stranice »Kralježnjaci«

Obrisano 8 bajtova ,  prije 5 godina
m
sitno
m (Zeljko je premjestio stranicu Craniata na Kralježnjaci preko preusmjeravanja)
m (sitno)
{{Taksokvir | boja = pink
| boja = pink
| naziv = Kralježnjaci
| slika = Vertebrates.png
Ovisno o znanstvenom određenju autora, u izvorima se pojavljuju dva smjera određivanja ove skupine životinja. Jedan pravac obuhvaća [[bezlubanjci|bezlubanjce]] + [[besčeljusti|besčeljuste]] + čeljusnike, dok drugi obuhvaća besčeljuste + čeljusnike, ali '''ne''' obuhvaća razred [[sljepulje|sljepulja]] (Myxinoida). Radi velike rasprostranjenosti i poznatosti pojma ovdje će se za [[takson]] besčeljustih + čeljusnika koristiti izraz ''kralježnjaci''. Za buduće radove, zbog svoje jednoznačnosti, trebalo bi dati prednost nazivu ''lubanjci''.
* Najveći kralježnjak na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] je [[plavi kit]] (''Balaenoptera musculus'') koji može doseći dužinu čak do 33 [[metar|m]] i težinu do 200 [[tona|t]].
* Od 2005. riba ''[[Paedocypris progenetica]]'' smatra se najmanjim kralježnjakom (dužina 7,9 mm (ženke) odnosno 10 mm (mužjaci)) na Zemlji.
 
== Podrijetlo ==
 
Gmazovi su se pojavili u periodu [[Karbon]]a. Anapsidni i sinapsidni gmazovi su bili česti tokom kasnog Paleozoika, dok su diapsidi postali dominantni tokom [[Mezozoik]]a. U [[jura (geološko razdoblje)|Juri]] su se iz dinosaura razvile ptice. Izumiranje dinosaura na kraju [[kreda (geološko razdoblje)|Krede]] je omogućilo širenje sisavaca, koji su se razvili od [[terapsidi|terapsida]], grupe sinapsidnih gmazova, tokom kasnog [[Trijas]]a.
 
 
==Temeljni plan==
}}
 
<!--
== Sistematika ==
* [[Mišjakinje]] (''Coliiformes'')
* [[Vrapčarke]] (''Passeriformes'')
 
 
==== razred '''[[gmazovi]]''' (''Reptilia'') <small>- oko 6.000 vrsta</small> ====
==== razred '''[[ribe]] [[hrskavičnjače]]''' (''Chondrichthyes'') <small>- oko 6.000 vrsta</small> ====
-->
 
 
[[Kategorija:Svitkovci]]
[[Kategorija:Kralježnjaci| ]]
 
 
 
[[ml:നട്ടെല്ലുള്ള ജീവികള്‍]]
8

uređivanja