Kralježnjaci: razlika između inačica

| naziv = Kralježnjaci

| slika = Vertebrates.png

Ovisno o znanstvenom određenju autora, u izvorima se pojavljuju dva smjera određivanja ove skupine životinja. Jedan pravac obuhvaća [[bezlubanjci|bezlubanjce]] + [[besčeljusti|besčeljuste]] + čeljusnike, dok drugi obuhvaća besčeljuste + čeljusnike, ali '''ne''' obuhvaća razred [[sljepulje|sljepulja]] (Myxinoida). Radi velike rasprostranjenosti i poznatosti pojma ovdje će se za [[takson]] besčeljustih + čeljusnika koristiti izraz ''kralježnjaci''. Za buduće radove, zbog svoje jednoznačnosti, trebalo bi dati prednost nazivu ''lubanjci''.

* Najveći kralježnjak na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] je [[plavi kit]] (''Balaenoptera musculus'') koji može doseći dužinu čak do 33 [[metar|m]] i težinu do 200 [[tona|t]].

 

== Podrijetlo ==

 

Gmazovi su se pojavili u periodu [[Karbon]]a. Anapsidni i sinapsidni gmazovi su bili česti tokom kasnog Paleozoika, dok su diapsidi postali dominantni tokom [[Mezozoik]]a. U [[jura (geološko razdoblje)|Juri]] su se iz dinosaura razvile ptice. Izumiranje dinosaura na kraju [[kreda (geološko razdoblje)|Krede]] je omogućilo širenje sisavaca, koji su se razvili od [[terapsidi|terapsida]], grupe sinapsidnih gmazova, tokom kasnog [[Trijas]]a.

 

==Temeljni plan==

}}

 

<!--

== Sistematika ==

* [[Mišjakinje]] (''Coliiformes'')

* [[Vrapčarke]] (''Passeriformes'')

 

==== razred '''[[gmazovi]]''' (''Reptilia'') <small>- oko 6.000 vrsta</small> ====

==== razred '''[[ribe]] [[hrskavičnjače]]''' (''Chondrichthyes'') <small>- oko 6.000 vrsta</small> ====

-->

 

[[Kategorija:Svitkovci]]

[[Kategorija:Kralježnjaci| ]]

 

[[ml:നട്ടെല്ലുള്ള ജീവികള്‍]]