Inačica od 11. travnja 2015. u 08:42 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 4. lipnja 2015. u 22:19 uredi ukloni ovu izmjenu Bijeli grab (razgovor \| doprinosi) 2.772 edits dopunio Novija izmjena →
Redak 1: '''Danica Bedeković''' rođ. Rus, ([[Varaždinske Toplice]] [[7. lipnja]] [[1872.]] {{--}} [[Zagreb]] [[25. ožujka]] [[1955.]]) ~~je bila~~, hrvatska prosvjetna djelatnica, katolička kulturna djelatnica i [[novinarka]]. Istaknuta pripadnica [[Hrvatski katolički pokret\|Hrvatskog katoličkog pokreta]]. Članica ženske sekcije [[Hrvatski katolički seniorat\|Hrvatskog katoličkog seniorata]] i [[HKAD Domagoj]]a.<ref name="Luetić">Tihana Luetić: [http://hrcak.srce.hr/126296 »Pa, mora i to biti!« – »sveučilištarka« i prva »domagojka« Božena Kralj], Croatica Christiana Periodica, sv.38 br.73 lipanj 2014.</ref> Po struci je bila učiteljica. Obnašala je dužnost tajnice [[Hrvatska katolička ženska sveza\|Hrvatske katoličke ženske sveze]]. ~~Preddsjedavala~~Predsjedavala je zagrebačkim ogrankom Jugoslavenskog ženskog saveza. Osnovala je prvo [[esperanto\|esperantsko]] društvo u Hrvatskoj.<ref name="Luetić"/> == Životopis == Danica Bedeković rođena je u Varaždinskim Toplicama [[7. lipnja]] [[1872.]]. Nakon završene Učiteljske škole u Zagrebu i ispita za građanske škole iz matematičko-tehničkih predmeta bila je [[učiteljica]] u selu [[Remete\|Remetama]], u [[Senj]]u, te u [[Zagreb]]u od [[1890.]] do [[1903.]], kada se udala za Vladimira pl. Bedekovića Pobjeničkoga. Do [[1919.]] samo su neudane žene mogle raditi kao učiteljice, pa se tako razvio stereotip "gospođice učiteljice ([[njemački jezik\|njem.]] "Fräulein Lehrerin"), zbog čega se Danica Bedeković povlači iz prosvjete. Od [[1905.]] počinje se baviti eperantom te je s Mavrom Špicerom osnovala i kao potpredsjednica vodila od [[1909.]] prvo esperantsko društvo u [[HrvatskaHrvatskoj]] "Društvo hrvatskih esperantista". Kao vrlo aktivna članica Društva, priredila je i prve priručnike "Esperanto-hrvatski rječnik" i "Gramatika Esperanta". <ref> [http://www.olx.ba/artikal/13140694/gramatika-esperanta-danica-bedekovic-pobjenicka-1909-g/ Gramatika esperanta/Danica Bedeković-Pobjenička 1909.g] </ref> Pokrenula je esperantski [[časopis]] "Kroata esperantisto" koji je pod njezinim uredništvom izlazio do [[1911.]] <ref name=lzmk> [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53957 Hrvatska enciklopedija] </ref> Vodila je i tečajeve esperanta. Zajedno s I. Stalzerom prevela je na esperanto "Agovanje" i "Noćnik" iz [[Ivan Mažuranić\|Mažuranićeva]] [[ep\|spjeva]] [[Smrt Smail-age Čengića]] (Kroata esperantisto, 1910., 1, 2). <ref name=lzmk/> Bila je tajnica Hrvatske katoličke ženske sveze (1919.) i surađivala je u njezinu glasilu "Ženska misao" (1919.). Novinske članke, pretežno o ženskom pokretu, objavila je u listovima: "[[Luč (časopis)\|Luč]]" (1924./1925.), "[[Jutarnji list]]" ([[1925.]]), "[[Narodne novine]]" ([[1931.]]), "Narodna zaštita" ([[1932.]]), "Glasnik Jugoslovenskog ženskog saveza" ([[1938.]]). Od [[1921.]] bila je tajnica, a [[1938.]]–[[1941.]] predsjednica zagrebačke sekcije Jugoslavenskoga ženskog saveza. <ref name=lzmk/> Bila je također glavna tajnica ženskog prosvjetnog katoličkog društva "Katarina Zrinjska", prvog hrvatskog društva žena koje su uzor vidjele u [[Katarina Zrinska\|Katarini Zrinskoj]], osnovanoga u [[Karlovac\|Karlovcu]] 1919. Zanimljivo je da je prvo katarinsko društvo osnovano [[1917.]] u [[SAD]]-u pod nazivom "Kćeri Katarine Zrinjske". Svrha je društva uz ostalo, bila podupirati [[Religija\|religiozni odgoj]] mladeži i iskorjenjivati [[nepismenost]]. <ref name=GK> [[Glas Koncila]], broj 23 (2137), 7. str. 21, rubrika ''Katolički oblikovatelji kulture'' </ref> Sa Zorom Vasić bila je voditeljica "Društva katoličkih učenica Iskra" osnovanog [[1928.]] u Zagrebu. <ref name=GK/> U svome domu, posebno u udovištvu, okupljala je ''domagojske'' i ''domagojce'' [[student]]e i seniore. Aktivno je sudjelovala u nizu domagojskih akcija i pothvata, pa tako i u organizaciji Euharstijskog kongresa [[1923.]] u Zagrebu. <ref name=GK/> Njezinom je zaslugom u Zagrebu osnovan katolički studentski konvikt za ''domagojke''. Umrla je [[25. ožujka]] [[1955.]] u Zagrebu. == Djela == * ''Esperanto-hrvatski rječnik'', [[Zagreb]] [[1909.]] * ''Gramatika esperanta'', Zagreb 1909. * ''Hrvatsko-esperantski rječnik'', Zagreb [[1921.]]; [[Zemun]] [[1925.]] ([[Brajica\|brajevim pismom]]) <ref> [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1555 Hrvatski biografski leksikon] </ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * ''Gramatika esperanta'' Agramer Zeitung, br. 84 (1909) 50, str. 5. * Mavro Špicer, ''Gramatika esperanta'', [[Pokret (Zagreb, 1904.)\|Pokret]], 6 (1909) 49, str. 5. * Marinko Gjivoje: Prosvjetni radnici pioniri esperantskog pokreta u Jugoslaviji, [[Školske novine]], 4 (1953) 23, str. 5. * ''Smrt zaslužnog pobornika esperanta'', [[Narodni list (razdvojba)\|Narodni list]], 11 (1955) 3036, str. 5. * Marinko Gjivoje: ''Umrla je učiteljica Danica Bedeković'', Školske novine, 6 (1955) 15, str. 2. * ''Koncizaj biografioj de jugoslaviaj esperantistoj'' (p. o. iz: Kajeroj, [[1964.]]–[[1968.]]). Zagreb 1968., 7. * Leksikon pisaca Jugoslavije, svezak 1., [[Novi Sad]] 1972., str. 183. {{GLAVNIRASPORED:Bedeković, Danica}}

Danica Bedeković: razlika između inačica