Razlika između inačica stranice »Krnjići«

Dodano 9.968 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 5 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q332322 na Wikidati)
|pozbroj =
}}
'''Krnjići''' su naselje u općini [[Srebrenica]], entitet [[Republika Srpska]],država [[BiH|Bosna i Hercegovina]].Seosko naselje Krnjići nalazi se u jugoistočnom dijelu općine Srebrenica. Od grada Srebrenice, s kojom je
povezana regionalnim putem (do Kragljivode), a zatim makadamskim putem preko [[Tokoljaka]] do Krnjića, udaljeno je oko 30,4 km. Naselje je smještena u lijevom dijelu slivu [[Kolarske rijeke]] koja je desna pritoka [[Bujakovića rijeke]]. Naselje se nalazi na oko 700 metara nadmorske visine, na jugozapadnim padinama brda Heljen (Eljen). Naselje je zbijenog tipa ispada u grupu brdsko-planinskih naselja.Površina katastarske općine Krnjići iznosi oko 3,3 km2 , a od te površine 46,4% pripada privatnom sektoru.
Poljoprivredno zemljište čini 58,7%, a obradiva 36,8% od ukupne površine katastarske općine.
 
== Povijest ==
Nemamo pouzdanih povijesnih podataka o nastanjenosti ovog područja iz vremena prije 1879. U Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1604, godine spominje se selo Krnjin - [[nahija Osat]], u žive 23 nemuslimana s baštinama i čiftom.
 
== Stanovništvo ==
* Popis stanovništva 1879. godine. Prema ovom popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske uprave u naselju Krnjići bilo je prisutno 161 stanovnika (76 osoba muškog spola), svi srpske nacionalnosti. U naselju su bile 22 kuće, ukupno 30 stanova, u kojima je živjelo 7,6 osoba po kući, odnosno 5,6 osoba po jednom stanu.
Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:
* Popis stanovništva 1885. godine. U međupopisnom periodu od 1879. do 1885. godine zabilježen je rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Krnjići. Prisutno je bilo 205 stanovnika (91 osoba muškog spola), što je za 22,8% više u odnosu na 1879. godinu. Stanovništvo je, kao i ranije, pripadalo istočnoj kršćanskoj herezi. U naselju je bilo 27 kuća, ukupno 23 stana, u kojima je živjelo prosječno 7,6 osoba, odnosno 8,9 osoba po jednom stanu. S obzirom na bračno stanje stanovništva struktura je bila sljedeća: neoženjeni (neudate) - 103 osobe„ oženjeni (udate)- 80 osoba i udovaca/ica - 22 osobe. U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: kmetovi - 47 osoba, pomoćni radnici (nadničari i sluge) 2 osobe, svećenici 3 osobe izdržavano stanovništvo (ostale žene i djeca) 153 osobe.
* Popis stanovništva 1895 godine. U ovom, trećem austrougarskom popisu stanovništva BiH, zabilježena je neznatna negativna promjena ukupnog prisutnog stanovništva naselja Krnjići Bila su prisutna 204 stanovnika (85 osoba muškog je za 0,5% manje u odnosu na 1885. godinu. U bile 23 kuće, sve nastanjene, u kojima su živjela 23 domaćinstva - prosječne veličine 8,9 članova. S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodni seljaci - 5 domaćinstava s ukupno 53 člana, kmetovi - 11 domaćinstava s ukupno 71. članom, slobodni seljaci (ujedno i kmetovi) 7 domaćinstava s ukupno 74 člana, ostalo poljoprivredno stanovništvo 4 osobe. Svi stanovnici ovog naselja, osim 2 osobe, pripadali su poljoprivrednom stanovništvu.
* Popis stanovništva 1910. godine. U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježena je stagnacija u ukupnom kretanju stanovništva naselja Krnjići. Prisutna su bila 204 stanovnika (99 osoba muškog spola), svi srpske nacionalnosti. U naselju su bile 44 kuće, 18 kuća nenastanjeno, u kojima je živjelo 26 domaćinstava,prosječne veličine 7,8 članova.
* Popis stanovništva 1921. godine.Prema ovom,prvom popisu stanovništva BiH u tzv. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u naselju Krnjići prisutno je bilo 157 stanovnika (82 osobe muškog spola), što je za 23,0% manje u odnosu na 1910. godinu. U naselju je bilo 26 domaćinstava, prosječne veličine 6,0 članova.
* Popis stanovništva 1948. godine.Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u socijalističkoj Jugoslaviji, u naselju Krnjići živjelo je 226 stanovnika (113 osoba muškog spola), što je za 43,9% više u odnosu na 1921. godinu. U naselju su bila 23 domaćinstva koja su brojala prosječno 9,8 članova.
* Popis stanovništva 1953. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine zabilježena je pozitivna promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Krnjići. U naselju je živjelo je 245 stanovnika (118 osoba muškog spola), što je za 8,4% više u odnosu na 1948. godinu, kao i 26 domaćinstava - prosječne veličine 9,4 člana.
* Popis stanovništva 1961. godine. Rast ukupnog stanovništva Krnjića, iako neznatan, nastavio se i u međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine. U naselju je živjelo 247 stanovnika (124 osobe muškog spola), što je za 0,8% više u odnosu na 1953. g(odinu, kao i 40 domaćinstava - prosječne veličine 6,2 člana .Većina stanovništva ovog naselja bila je srpske nacionalnosti 244 osobe, a neznatno bilo je Crnogoraca - 2 osobe i Hrvata -1 osoba.
* Popis stanovništva 1971. godine. U međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine zabilježena je pozitivna promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Krnjići. U naselju je živjelo ukupno 279 stanovnika (138 osoba muškog spola), što je za 13,0% više u odnosu na 1961.godinu, koji su bili uglavnom srpske nacionalnosti - 275 osoba, a neznatan broj stanovnika bio je i bošnjačke nacionalnosti 4 osobe. U Krnjićima je bilo 49 kuća (stanova) u kojima je živjelo 49 domaćinstava, prosječne veličine 5,7 članova.
* Popis stanovništva 1981. U međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine zabilježena je značajna negativna promjena u ukupnog stanovništva naselja Krnjići. U naselju su živjela 193 stanovnika (96 osoba muškog spola), što jeza 30,8 % manje u odnosu na 1971. godinu, među kojima najveći broj Srba 189 osoba i neznatan broj Bošnjaka 4 osobe. U Krnjićima je bilo ukupno 55 kuća (stanova) u kojima je živjelo 39 domaćinstava, prosječne veličine 5,0 članova.
* Popis stanovništita 1991. godine. Negativan trend u ukupnom kretanju stanovništva naselja Krnjići nastavio se i u međupopisnorn .periodu od 1981. do 1991. godine. U naselju su živjela 124 stanovnika (61 osoba muškog spola), što je za 35,8% manje u odnosu na 1981. godinu. Većinsko stanovništvo bili su Srbi - 113 osoba, a manji dio stanovništva ovog naselja pripadao je Bošnjacima - 11 osoba. U Krnjićima je bilo 38 kuća (stanova) u kojima su živjela 34 domaćinstva, prosječne veličine 3, 7 članova. I ovo naselje, kao i ostala naselja u općini Srebrenica s većinskim srpskim stanovništvom, pripada emigracijskom tipu. Promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Krnjići u periodu od 1879. do 1991. godine bila je negativna, odnosno od 1879. do 1991. godine stanovništvo ovog naselja se smanjilo za 25,7%. U periodu od 1948. do 1991. godine stanovništvo ovog naselja smanjilo se za 45,1%. Na negativan trend općeg kretanja stanovništva Krnjića utjecalo je iseljavanje mlađih i obrazovanijih osoba, prije svega na područje današnje uže Srbije. U periodu od 1895. do 1991. godine broj domaćinstava se povećao za 47,8%, a prosječna veličina domaćinstava smanjila se sa 8,9 članova (1895. g.) na 3,7 članova (1991. g.). Broj kuća (stanova) od 1879. do 1991. godine povećao se 1,7 puta.
* Prema preliminarnim podacima [[Popisa stanovništva u BiH 2013 godine]] u naselju Krnjići je popisano 63 osobe ,13 domaćinstava i 13 stanova.
 
== Obitelji i prezimena ==
Na području naselja Krrijići živjelo je 15 familija; 12 srpskih i 3 bošnjačke, koje su bile raspoređene u 34 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 124 člana. Bošnjačke familije su: Čivići, Harbaš i Smajlovići. Ovo su bili prosvjetni radnici u centralnoj osnovnoj školi u Krnjićima.
 
'''-Čivići-'''samo porijeklom su iz [[Čivića]], zaselak Tokoljaka. Bilo je obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo. Ova obitelj se danas
nastanila se u [[Brčko Distriktu BiH]], naselje [[Ograđenovac]].
 
'''-Harbaš -''' porijeklom su iz [[Velike Daljegošte]]. Bilo je samo jedno obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo.
U toku zločina genocida ubijen je nosilac ovog domaćinstva, Vejsil, rođen 1960. godine, a iza njega je
ostala udovica i troje malodobne djece, prosječne starosti 5,7 godina. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u općini [[Hadžići]].
'''-Smajlovići -''' porijeklom su iz [[Tokoljaka]]. Bilo je jedno obiteljsko, tročlano, domaćinstvo.
U toku zločina genocida ubijen je nosilac ovog domaćinstva, lbrahim, rođen 1959. godine, a iza njega je ostala udovica s dvoje djece siročadi, prosječne starosti 5,5 godina. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u općini [[Tuzla]].
 
Na području naselja Krnjići živjelo je 12 srpskih obitelji koje su bile raspoređene u 31. domaćinstvu (3 samačka)
koja su ukupno imala 113 članova. To su sljedeće obitelji: Arsenovići, Blažići, Jevtići, Jovanovići, Mićići, Parače,
Petrovići, Sekulići, Simići, Trimanovići, Vladići i Vujići.
 
'''-Arsenovići -''' bila su 4 obiteljska domaćinstva koja su ukupno imala 13 članova.
 
'''-Blažići -''' bilo je jedno obiteljsko, šesteročlana, domaćinstvo.
ukupno: 124
 
'''-Jevtići-''' bilo je jedno obiteljsko, dvočlano, domaćinstvo; majka i kćerka.
* [[Srbi]] - 113
'''-Jovanovići -''' bilo je 9 domaćinstava, jedno samačka, koja su ukupno imala 32 člana.
* [[Bošnjaci]] - 11
'''-Mićići -''' porijeklom su iz [[Pribojevića]], a bilo je jedno obiteljsko , dvočlano, domaćinstvo; stariji supružnici.
'''-Parače -''' bilo je jedno samačko domaćinstvo, vrlo stara osoba muškog spola.
'''-Petrovići -''' bila su 3 porodična domaćinstva koja su imala ukupno 12 članova.
'''-Sekulići -''' bilo je jedno samačka domaćinstvo, starija osoba ženskog spola.
'''-Simići -''' bilo je 5 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 24 člana.
'''-Trimanovići -''' bilo je jedno obiteljsko, tročlano,domaćinstvo.
'''-Vladići -''' bila su 3 obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 11 članova.
'''-Vujići -''' bilo je jedno prošireno obiteljsko, šesteročlano,domaćinstvo. Do 2006. godine u ovo naselje vratile su se 3
osobe iz ove porodice.
 
== <br> izvori ==
{{Mrva-naselje BiH}}
* Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica.Alija Suljić,prof
* Preliminarni rezultati popisa stanovništva u BiH 2013 godine.
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
70

uređivanja