Kutuzero: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 17:
|pozbroj =
}}
'''Kutuzero''' je naselje u općini [[Srebrenica]], entitet [[Republika Srpska]], država [[BiH|Bosna i Hercegovina]].
Seosko naselje Kutuzero nalazi se u sjeverozapadnom dijelu općine Srebrenica. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 28,8 km. Naselje je smještena na padinama, odnosno u podnožju brda (hridi) '''Kak''' (946 m.n.v.). Dijelovi naselja nalaze se na različitim nadmorskim visinama od 680 metara (Bijelo Polje) do 750 metara (Kutuzero). Naselje je razbijenog tipa sa sljedećim zaseocima: '''Bijelo Polje i Kutuzero.'''
Površina katastarske općine Kutuzero iznosi oko 4,8 km2 , a od toga 71,3% pripada privatnom zemljištu. Od ukupne površine naselja - 32,7% je poljoprivredno, a 29,1%je obradiva zemljište.
== Reljef i Hidrografija ==
Područje naselja Kutuzero izgrađeno je od trijaskih tvorevina, prije svega od bankovitih krečnjaka i masivnih briozojsko-koralski krečnjaka. Na području postoje veća ležišta boksita, ali i drugih ruda (Pb, Cu, Mn, Fe, Sb i Mo)
Na području naselja Kutuzero postoji veliki broj izvora pitke vode. Međutim, površinska hidrografija ovog naselja
nije razvijena, što je uvjetovano njegovom geološkom građom i topografskim smještajem. U blizini naselja prolazi
rijeka [[Zeleni Jadar]] u čijem zavoju je i smještena selo Kutuzero.
== Povijest ==
Područje naselja Kutuzero bilo je naseljeno još u srednjem vijeku, a vjerovatno i ranije. U naselja postoji srednjovjekovna nekropola stećaka. U kanjonu rijeke [[Zeleni Jadar]] postoji takođe srednjovjekovni grad [[Kličevac]] koji je bio vojna utvrda •. Ovaj grad, tvrđava s ruiniranim četverokutnim kulama, smjšten je u kanjonu rijeke [[Zeleni Jadar]], u neposrednoj blizini na kraškoj stijeni koju obavija rijeka - sjeverozapadno od sela Kutuzera. U srednjem vijeku tvrđava je pripadala [[župi Trebotić]], a
kasnije [[nahiji Osat]]. obzirom da se u defteru iz 1604. godine spominju akindžije iz Kutuzera, mišljenja smo da je
ova tvrđava u funkciji u [[XVII stoljeću]]. Ovo naselje se spominje u turskim defterima iz [[1604]]. godine u kojima se navodi da u naselju ima 14 muslimana s baštinama.
== Stanovništvo ==
* Popis stanovništva 1879. godine.Prema ovom popisu stanovništva u naselju Kutuzero bilo je prisutno 66 stanovnika (37 osoba muškog spola), svi bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 12 kuća, tollko i stanova, u kojima je živjelo prosječno 5,5 osoba .po jednoj kući, odnosno jednom stanu.
* Popis stanovništva 1885. godine. U međupopisnom periodu od 1879. do 1885. godine zabilježen je rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Kutuzero. Prisutna su bila 72 stanovnika (40 osoba muškog spola), što je za 9,1% više u odnosu na 1879. godinu; svi bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 11 kuća, ukupno 12 stanova, u kojima je živjelo prosječno 6,5 osoba po jednoj kući, odnosno 6 osoba po jednom stanu. s obzirom na bračno stanje stanovništva struktura je bila sljedećai neoženjeni (neudate) - 38 osoba, oženjeni (udate.)-30 osoba i udovica/udovaca - 4 osobe. U Socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: slobodni seljaci - 23 osobe, kmetovi - 3 osobe, ostalo muško stanovništvo starije od 16 godina - 1 osoba i izdržavano stanovništvo (ostale žene i djeca) - 45 osoba.
* Popis stanovništva 1895. godine.U ovom, trećem austrougarskom popisu stanovništva BiH, zabilježena je negativna promjena u ukupnom kretanju stanovništva naselja Kutuzero u međupopisnom periodu od 1885. do 1895. godine. U naselju su bila prisutna 63 stanovnika (31 osoba muškog spola), što je za 12,5% manje u odnosu na 1885. godinu, svi bošnjačke nacionalnosti. Ukupno je bilo 16 kuća, 12 nastanjenih kuća, u kojima je živjelo 16 domaćinstava, prosječne veličine 3,9 članova.
* Popis stanovništva 1910. godine.U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježen je značajan rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Kutuzero u međupopisnom periodu od 1895. do 1910. godine. Prisutno je bilo 89 stanovnika (46 osoba muškog spola), što je za 41,3% više u odnosu na 1895. godinu. Stanovništvo je, kao i ranije, bilo bošnjačka. U naselju je bilo ukupno 18 kuća, 14 nastanjenih kuća, u kojima je živjelo 14 domaćinstava, prosječne veličine 6,4 člana. S obzirom na socio-ekonomski status svi stanovnici ovog naselja pripadali su slobodnim seljacima, tj. bilo je 14 domaćinstava koja su imala ukupno 89 članova. Cjelokupno stanovništvo ovog naselja živjelo je od privređivanja u poljoprivredi.
* Popis stanovništva 1921. godine.Prema ovom popisu stanovništva BiH, u tzv. [[Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], u naselju Kutuzero bio je prisutan 81 stanovnik (42 osobe muškog spola), što je za 9,0% manje u odnosu na 1910. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačka. U naselju je bilo 17 domaćinstava, prosječne veličine 4,8 članova.
* Popis stanovništva 1948. godine.U međupopisnom periodu od 1921. do 1948. godine zabilježen je značajan rast ukupnog stanovništva naselja Kutuzero. Ukupno je bilo 139 stalnih stanovnika (74 osobe muškog ženskog spola); što je za 71,6% više u odnosu na 1921. godinu. U naselju je bilo 26 domaćinstava koja su brojala prosječno 5,4 člana.
* Popis stanovništva 1953. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine zabilježen je trend rasta ukupnog stanovništva naselja Kutuzero. U naselju je živio 161 stanovnik (84 osobe muškog spola), što je za više u odnosu na 1948. godinu, kao i 27 domaćinstava, prosječne veličine 6,0 članova.
* Popis stanovništva 1961. godine. Rast ukupnog stanovništva Kutuzera nastavio se i u međupopjsnom periodu od 1953. do 1961. godine. U naselju je živio 201 stanovnik (103 osobe muškog spola), što je 24.8% više u odnosu na 1953. godinu, kao i 30 domaćinstava, prosječne veličine 6,7 članova. Svi stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti.
* Popis stanovništva 1971. godine. Trend rasta ukupnog stanovništva naselja Kutuzero zadržao se i u međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine. U naselju je živjelo ukupno 225 stanovnika (110 osoba muškog spola), svi bošnjačke nacionalnosti, što je za 11,9% više u odnosu na 1961. godinu. U Kutuzeru je bilo 39 kuća (stanova) u kojima je živjelo 39 domaćinstava, prosječne veličine 5,8 članova.
* Popis stanovništva 1981. godine. Rast ukupnog stanovništva naselja Kutuzero nastavio se i u međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine. U naselju je živio 301 stanovnik (143 osobe muškog spola), što je 33. 8% više u odnosu na 1971. godinu. Gotovo svi stanovnici ovog naselja, osim 3 osobe srpske nacionalnosti, bili su Bošnjaci. U Kutuzeru je bilo ukupno 45 kuća (stanova) u kojima su živjela 44 domaćinstva, prosječne veličine 6,8 članova.
* Popis stanovništva 1991. godine. U međupopisnom periodu od 1981. do 1991 godine zabilježena je negativna promjena u ukupnom kretanju stanovništva naselja Kutuzero. U naselju je živjelo 285 stanovnika (151 osoba muškog spola, za 5,3% manje u odnosu na 1981. godinu. Smanjenje ukupnog stanovništva ovog naselja uvjetovano migracijom mlađi i obrazovanih osoba iz ovog naselja u prigradska naselja Srebrenice. Svi stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti. u naselju su bile 54 .kuće (stana) u kojima je živjelo 49 domaćinstava, prosječne veličine 5,8 članova.
* U periodu od 1879. do 1991. godine stanovništvo Kutuzera porasla je za 331,8%, a u periodu od 1948. do 1991. godine porasla je za 105,0%. U periodu od 1895. do 1991. godine ukupan broj domaćinstava se povećao 3 puta, a prosječna veličina domaćinstava se kretala od 3,9 članova (1895. godine) do 5,8 članova (1991. godine). Broj kuća (stanova) u ovom naselju, u periodu od 1879. do 1991. godine, povećao se 4,5 puta.
* Prema preliminarnim podacima [[Popisa stanovništva u BiH 2013]] u ovom naselju je popisano 43 osobe,11 domaćinstava i 13 stanova/kuća.
== Obitelji i prezimena ==
Na području naselja. Kutuzero živjelo je 7 bošnjačkih familija koje su bile.raspoređene u 49 domaćinstava, a koja
su ukupno imala 285 članova. To su sljedeće familije: Ajšići, Alemići, Delići, Hirkići,Kabilovići, Kasumovići i Krdžići.
'''-Ajšići -''' živjeli su Kutuzeru. Bilo je 8 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 56 članova.
Tokom agresije na RBiH ubijene su 3 osobe. muškog spola, prosječne starosti 32,3 godine, a iza dvojice ubijenih
ostale su dvije udovice i devetero djece siročadi,prosjecne starosti 8,6 godina.
U toku zločina genocida ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starost.i 34,3 godine, među
kojima i jedna maloljetna osoba. Iza ubijenih ostalo je 6 udovica i 14-ero djece siročadi, prosječne starosti 9,4
godine. Do 2008. godine u Kutuzero se vratilo samo jedno obiteljsko, peteročlano, domaćinstvo. Dio članova familije
Ajšić nastanio se u sljedećim općinama FBiH: llijaš, Lukavac, Vogošća, Zavidovići i Živinice. Više od 20 osoba iz ove
familije iselilo uglavnom u SAD, Švicarsku i Francusku.
'''-Alemići-''' živjeli su Kutuzeru, a bilo je 12 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 61. člana.
Tokom agresije na RBiH ubijene su 3 osobe muškog spola, prosječne starosti 43,3 godine, a iza ubijenih ostale su
3 udovice; jedna udovica s troje, a druga s dvoje siročadi, djece siročadi, prosječne starosti 8,4 godine.
U toku zločina genocida u Srebrenici, u julu 1995. godine, ubijeno je 9 osoba muškog spola iz ove familije,
prosječne starosti 34,2 godine, a iza ubijenih ostalo 6 udovica i 8-ero djece siročadi, prosječne starosti 9,8 godina.
Do 2008. godine u Kutuzero se nije vratila niti jedna osoba iz ove familije. Dio preživjelih i prognanih članova ove
familije nastanio se u Sljedećim općinama FBiH: Banovići, llijaš, Lukavac i Zavidovići. Oko 30 osoba iz ove familije
iselilo se iz BiH, uglavnom u SAD-a, zatim u Njemačku i Švicarsku.
'''-Delići -''' živjeli su u zaseoku '''Bijelo Polje''', a bilo je 10 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 56 članova.
U drugoj godini agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijena je jedna oženjena osoba muškog spola (r. 1958. g.),
a iza ubijenog ostala je udovica i troje djece siročadi, prosječne starosti 11, 7 godina.
U toku zločina genocida ubijeno je 19 osoba iz ove obitelji, prosječne starosti 30,2 godine, među kojima su jedna maloljetna osoba i jedna djevojka. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog stanovništva, uglavnom oženjenog, ostalo je 11 udovica i 18-ero djece siročadi, prosječne starosti 5,9 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Kutuzero, osim jedne osobe koja se vratila u grad Srebrenicu, iz ove familije.Preživjeli članovi porodica Delić nastanili su se u sljedećim općinama FBiH: Banovići, llijaš, Lukavac, Srebrenik i Zavidovići. Više od 10 osoba iz ove familije iselilo se iz BiH, uglavnom u SAD.
'''-Hirkići -''' živjeli su u zaseoku '''Bijelo Polje''' i '''Kutuzeru'''. Ova familija imala je 15 obiteljskih domaćinstava koja su
ukupno brojala 82 člana. U zadnjoj godini agresije na RBiH, tj. početkom 1995. godine, ubijena je jedna sredovječna osoba muškog spola (r. 1954. g.), a iza ubijenog ostala je udovica i 6-ero djece siročadi, prosječne starosti 9,3 godine.
U toku zločina genocida ubijeno je 16 osoba iz ove familije, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i
jedna sredovječna ženska osoba. Iza oženjenih muškaraca, žrtava genocida, ostalo je 11 udovica i 16-ero djece
siročadi, prosječne starosti 8,6 godina. Do 2008. godine u Kutuzero se vratila samo jedna osoba
iz ove familije, a jedna se nastanila u Srebrenici. Veći dio preživjelih i prognanih članova familije Hirkić nastanio se u
sljedećim općinama FBiH: Hadžići, llijaš, Kalesija, Lukavac, Sarajevo Centar, Srebrenik, Tuzla i Zavidovići. Oko 20 osoba
iz ove familije iselilo se iz BiH, uglavnom u SAD-a i zemlje zapadne Evrope.
'''-Kabilovići-''' živjeli su u zaseoku '''Bijelo Polje''', a porijeklom su iz [[Karačića]]. Bilo je samo jedno prošireno obiteljsko,
deveteročlano, domaćinstvo. U toku zločina genocida ubijena su dva brata; rođena 1971. i 1977. godine, koji su
bili jednini muški potomci u ovoj porodici. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Kutuzero iz ove obitelji.
'''-Kasumovići -''' živjeli su u Kutuzeru, a bila su dva obiteljska domaćinstva, osnovala dva brata, koja su ukupno
imala 15 članova. U toku zločina genocida ubijene su 3 osobe muškog spola, prosječne starosti 30,3 godine, među kojima su otac i sin, kao i njihov bratić, odnosno amidžić. Iza najstarije ubijene osobe, osnivač mlađeg domaćinstva, ostala je
udovica i troje djece siročadi, prosječne starosti 14,3 godine.Do 2008. god u naselje vratilo se 6 osoba iz ove familije, a ostali članovi nastanili su se u općinama Srebrenik i Zavidovići. Jedna osoba iselila se u SAD-a.
'''-Krdžići -''' živjeli su u zaseoku '''Bijelo Polje,''' a porijeklom su iz [[Osmača]]. Bilo je samo jedno obiteljsko, šesteročlano,
domaćinstvo. Svi članovi ove porodice iselili su se u SAD-a.{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
| |||