Liješće (Srebrenica, BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 18:
|pozbroj =
}}
'''Liješće''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Srebrenica]],entitet [[Republika Srpska]], država [[Bosna i Hercegovina
Seosko naselje Liješće nalazi se u jugoistočnom dijelu
općine Srebrenica, odnosno u blizini naselja Skelani (2 km sjeveroistočno). Od grada Srebrenice udaljeno je oko 41 km. Topografski gledano, naselje je smještena u donjem desnom dijelu sliva [[Bujakovića]] [[rijeke]], odnosno u zavoju korita rijeke [[Drine]], čiji sjeveroistočni pravac toka gotovo okomito skreće u sjeverni, odnosno sjeverozapadni pravac.
Dio naselja smješten je u liješćanskom polju (230 m.n.v.), a drugi dio nalazi se na padinama manjeg obližnjeg brda Buč (480 m.n.v.). Naselje je razbijenog tipa, a sastoji se od zaseoka: '''Liješće i Tihići'''.
Površina katastarske općine Liješće iznosi oko 2,6 km2, a
od toga 80% površine pripada privatnom sektoru. Poljoprivredno zemljište čini 70,5%, a obradiva 57,8% od ukupne površine katastarske općine.
== Povijest ==
Područje naselja Liješće bilo je naseljeno još u bronzanom, odnosno željeznom dobu. To potvrđuju ostaci tumulusa (predpovijesne nekropole) na lokalitetu Humka i Vaganj.Na lokalitetu Humka nalazi se prethistorijski tumulus (bronzano ili željezno doba) čiji je prečnlk oko 20 m. Takođe se na lokalitetu Vaganj
nalazi nešto veći predpovijesni tumulus (prečnika 25 i visine 4 m). Na lokalitetu '''Srebrena Luka''' nalazi se rimsko naselje i grobnica iz perioda između 1i 4. stoljeća n.e. Na lokalitetu '''Mramorje''' nalazi se srednjovjekovna
nekropola s 10 stećaka u obliku ploča, sarkofaga i stubova. Kontinuitet naseljenosti na području ovog naselja potvrđuju i ostaci rimskog naselja, kao i· srednjovjekovne bošnjačke nekropole stećaka. 1150 U turskom defteru iz
1533. godine (popis Zvorničkog sandžaka) spominje se naselje '''Lisćan''' ([[nahija Šubin]]) u kojem ima 11 kuća,1. neoženjena osoba, 5 baština i 1 udovica. Selo je bilo dio timara Mustafe, sina Mehmeda, s prihodom od 1400 akči.
==Stanovništvo==
* Popis stanovništva 1879. godine.U ovom bosanskohercegovačkog stanovništva utvrđeno je da u naselju Liješće bila prisutna 84 stanovnika (42 osobe muškog spola), svi bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 6 kuća, isto toliko i stanova, u kojima je živjelo prosječno 14 osoba po jednoj kući, odnosno jednom stanu.
* Popis stanovništva 1885. godine.U međupopisnom periodu od 1879. do 1885. godine zabilježen je rast ukupnog prisutnog stanovništva Liješće. Prisutno je bilo 112 stanovnika (56 osoba spola), što je za 33,3% više u odnosu na svi bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 16 kuća, isto toliko i stanova, u kojima je živjelo prosječno 7 osoba po jednoj kući, odnosno po jednom stanu: S obzirom na bračno stanje stanovništva struktura je bila sljedeća: neozenjenih (neudate) - 65 osoba, oženjeni (udate) 42 osobe udovaca/udovica 5 osoba. U socioekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: zemljovlasnici (vlastelini) - 7 osoba, slobodni seljaci 6 osoba, kmetovi - 18 osoba, nadničari (sluge) - 6 osoba, .ostalo muško stanovništvo starije od 16 godina - 1 osoba izdržavano stanovništvo (ostale žene i djeca) - 74 osobe.
* Popis stanovništva 1895. godine.U ovom, trećem austrougarskom popisu stanovništva BiH, zabilježena je negativna promjena u ukupnom kretanju stanovništva naselja Liješće u međupopisnom periodu od 1885. do 1895. godine. U naselju je bilo prisutno 99 stanovnika (44 osobe muškog spola), što je za 11,6% manje u odnosu na 1885. godinu; svi su bili bošnjačke nacionalnosti. U Liješću je bilo ukupno 13 kuća, sve nastanjene, u kojima je živjelo takođe 13 domaćinstava, prosječne veličine 7,6 članova. S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: zemljovlasnici - 4 domaćinstva s ukupno 37 članova, slobodni seljaci - 2 domaćinstva s ukupno 22 člana, kmetovi - 4 domaćinstva s ukupno 22 člana, slobodni seljaci (ujedno i kmetovi) - 3 domaćinstva s ukupno 18 članova. Svi žitelji ovog naselja pripadali su poljoprivrednom stanovništvu.
* Popis stanovništva 1910. godine.Prema ovom, posljednjem popisu bosanskohercegovačkog stanovništva iz vremena austrougarske vlasti, zabilježen je značajan rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Liješće u međupopisnom periodu od 1895. do 1910. godine. Prisutan je bio 141 stanovnik (66 osoba muškog spola), što je za 42,4% više u odnosu na 1895. godinu. Stanovništvo je, kao i ranije, bilo bošnjačko. U naselju je bilo ukupno 26 kuća, nastanjena 21 kuća, u kojima su živjela 23 domaćinstva, prosječne veličine 6,1 član. S obzirom na socio-ekonomski status stanovništva Liješća struktura je bila sljedeća: zemljoposjednici s kmetovima - 6 domaćinstava s ukupno 45 članova, slobodni seljaci 4 domaćinstva s ukupno 18 članova, kmetovi 10 domaćinstava s ukupno 58 članova, slobodni seljaci (ujedno i kmetovi) - 2 domaćinstva s ukupno 20 članova. Cjelokupno stanovništvo ovog naselja živjelo je od privređivanja u poljoprivredi.
* Popis stanovništva 1921. godine.Prema ovom popisu bosanskohercegovačkog stanovništva, u tzv. [[Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], u naselju Liješću bilo je prisutno 135 stanovnika (69 osoba muškog spola), što je za 4,3% manje u odnosu na 1910. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačka. U naselju je bilo 26 domaćinstava, prosječne veličine 5,2 člana.
* Popis stanovništva 1948. godine.U međupopisnom periodu od 1921. do 1948. godine zabilježen je značajan rast ukupnog stanovništva naselja Liješće. U naselju su živjela 284 stanovnika (134 osobe muškog spola), što je za 110% više u odnosu na 1921. godinu, kao i 45 domaćinstava koja su brojala prosječno 6,3 člana.
* Popis stanovništva 1953. godine. Pozitivan trend rasta ukupnog stanovništva naselja Liješće međupopisnom periodu od 1948. do 1953,godine. U naselju je živjelo 305 stanovnika (146 osoba muškog spola) što je za 7,4% više u odnosu na 1948.godinu kao i 44 domaćinstva, prosječne veličine 6,9 članova.
* Popis stanovništva 1961. godine. Rast ukupnog stanovništva Liješća nastavio se i u međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine. U naselju su živjela su 333 stanovnika (162 osobe muškog ženskog spola),. što je za 9,2% više u odnosu na 1953. godinu, kao 55 domaćinstava, prosječne veličine 6,1 član. Većinsko stanovništvo ovog naselja bili su Bošnjaci, opredijeljeni kao Jugoslaveni, kojih je bilo 284 osobe, a ostali stanovnici,. tj. 49 osoba, bili su srpske nacionalnosti.
* Popis stanovništva 1971. godine. Trend rasta ukupnog stanovništva naselja Liješća zadržao se i u međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine. U naselju je živio 441 stanovnik (216 osoba muškog spola), što je za 32,4% više u odnosu na 1961. godinu. Većina stanovništva Liješća bila je bošnjačke nacionalnosti (366 osoba), a ostalo stanovništvo bilo je srpske nacionalnosti (75 osoba). U naselju je bilo 75 kuća (stanova) u kojima je živjelo 75 domaćinstava, prosječne veličine 5,9 članova.
* Popis stanovništva 1981. godine. Rast ukupnog stanovništva naselja Liješće nastavio se i u međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine. U naselju je živjelo 512 stanovnika (248 osoba muškog spola), što je za 16,1% više u odnosu na 1971. godinu, među kojima najveći broj Bošnjaka - 428 osoba, zatim Srba - 81 osoba i neznatan broj ostalih - 3 osobe (jedna osoba hrvatske nacionalnosti). U Liješću su bile 94 kuće (stana) u kojima su stanovala 94 domaćinstva, prosječne veličine 5,5 članova.
* Popis stanovništva 1991. godine. Pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Liješće, koji je za počeo poslije Drugog svjetskog rata, nastavio se i u međupopisnom periodu od 1981. do 1991. godine. U naselju su živjela 524 stanovnika (259 osoba muškog spola), što je za 2,3% više u odnosu na 1981. godinu, među kojima najveći broj Bošnjaka - 377 osoba, zatim Srba - 97 osoba, Jugoslavena - 9 osoba i 41 osoba iz reda ostalih. U međupopisnom periodu od 1981. do 1991. godine smanjio se broj Bošnjaka za 11,9%, uglavnom u korist ostalih, a povećao se broj Srba za 19,8%. Uvidom u lična prezimena i imena osoba koje su se opredijelile kao Jugosloveni i koje se nisu opredijelile (iz reda ostalih), najmanje 48 osoba bilo je porijeklom bošnjačke nacionalnosti. Dakle, možemo zaključiti da je naselju Liješće živjelo najmanje 425 osoba bošnjačke nacionalnosti. U Liješću su bile 133 kuće (stana) u kojima je živjelo 110 domaćinstava, prosječne veličine 4,8 članova.
* U periodu od 1879. do 1991. godine stanovništvo naselja Liješće poraslo je za 523,8%, a u periodu od 1948 do 1991. godine poraslo je za 84,S%. Na ukupan rast stanovništva ovog naselja utjecao je povoljan geografski položaj, blizina naselja Skelani i Bajine Bašte.1174 Naselje je bilo bošnjačko sve do sredine 50-ih godina 20. vijeka, a poslije toga vremena u ovo naselje se naseljavaju i Srbi. U periodu od 1895. do 1991. godine broj domaćinstava se povećao za 746%, a prosječna veličina domaćinstava smanjila se sa 7,6 članova (1895. g.) na 4,8 članova (1991. g.). Broj kuća (stanova) od 1879. do 1991. godine povećao se 22,2 puta. Ove promjene u ukupnom broju kuća i domaćinstava uvjetovane su ukupnim društvenoekonomskim promjenama na području općine Srebrenica.
* Prema preliminarnim podacima Popisa stanovništva u BiH 2013 u naselju Liješće je popisano 280 stanovnika,59 domaćinstava i 63 stana.
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
Line 63 ⟶ 88:
U naselju su pored Muslimana i Srba, živjeli i [[islam|muslimanski]] [[Romi]].
== Obitelji i prezimena ==
Na području naselja Liješće živjelo je 20 familija (16 bošnjačkih i 4 srpske) koje su bile raspoređene u 110 domaćinstava koja su imala ukupno 524 člana.
Bošnjačke familije su: Abdurahmanovići, Bajrami, Čivići, Čočići, Dudići, Halilovići, Husejnovići, Ljeskovica, Mujići,
Muratovići, Nekići, Salkići, Selimovići, Smajići, Smajlovići i Tihići.
'''-Abdurahmanovići-''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su iz [[Radovčića]]. Ova familija imala je dva obiteljska domaćinstva, osnovala dva brata, koja su ukupno imala 13 članova. U toku zločina genocida ubijen je mlađi brat (r. 1960. g.),
osnivač mlađeg domaćinstva, a iza njega je ostala udovica i dvoje djece siročadi, prosječne starosti 13,0 godina.
Do 2008. godine niti jedna član ovih porodica nije se vratio u Liješće. Većina članova iz ove familije nastanila se u
općinama Gračanica, Vogošća i Živinice, a dvije osobe iselile su se iz BiH.
'''-Bajrami -''' živjeli su u Liješću, a osnivač ove familije doselio se iz [[Zvornika]]. Bilo je samo jedno obiteljsko,
peteročlane, domaćinstvo. Na početku agresije na RBiH ubijen je osnivač domaćinstva (r. 1954. g.), a iza njega je ostala udovica i troje malodobne djece, prosječne starosti 10,3 .Do 2008. godine niko iz ove obitelji nije se vratio u
Liješće. Dio članova ove porodice nastanio se u općini [[Banovići]], a dio se iselio iz BiH.
'''-Čivići -''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su iz [[Tokoljaka]]. Ova familija imala je 3 obiteljska domaćinstva koja su
osnovala tri brata, a ukupno je brojala 16 članova. U toku zločina genocida ubijene su 3 osobe muškog spola, prosječne starosti 41,3 godine, među kojima su otac i sin, kao i njihov bratić, odnosno amidžić. Iza ubijenih ostale
su 3 udovice i šestero siročadi, prosječne starosti 5,7 godina. Do 2008. godine u Liješće su se vratile samo dvije osobe
iz ove familije preživjeli članovi iz ove familije nastanili su se u općinama llidža, llijaš, Sarajevo Novi Grad i Srebrenik.
Čočići su živjeli su u Liješću, a porijeklom su iz [[Male Daljegošte]]. Ova familija imala je 3 obiteljska domaćinstva
so osnovali otac i dva sina, a ukupno su imala 11 članova.Do 2008. godine u Liješće su se vratile četiri osobe iz ove
familije. Ostali članovi ove familije nastanili su se u Sarajevskim općinama Centar i Novi Grad.
'''-Dudići -''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su iz [[Osmača]]. Bilo je samo jedno obiteljsko, šesteročlano, domaćinstvo:
Do 2008. godine niti jedan član ove obitelji nije se vratio u Liješće. Svi članovi ove porodice, osim jedne osobe
koja se nastanila u općini [[Srebrenik]], nastanili su se u općini [[Živinice]].
'''-Halilovići-''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su, vjerovatno, iz [[Sasa]]. Bila su 3 obiteljska domaćinstva koja su
ukupno imala 13 članova. Do 2008. godine niti jedan član iz ove familije nije se vratio u Liješće. Većina članova ove familije iselila se iz BiH.
'''-Husejnovići -''' u Liješću. Bilo je 7 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 34 člana. U toku zločina genocida ubijene su 4 osobe muškog spola, starosti 33,8 godina, među kojima i tri brata, sinovi Nezirovi. Iza ubijenih ostale su 3 udovice i 7-ero djece siročadi, prosječne starosti 9,0 godina. Do 2008. godine iz ove familije vratile su se samo dvije osobe u Liješće, stariji supružnici, a ostali preživjeli nastanili se u općinama Banovići, Gračanica, llijaš, Kalesija, Odžak, Tuzla, Vogošća i Živinice.
'''-Ljeskovica-''' ova familija imala je 32 domaćinstva, među kojima i jedno samačke, koja su ukupno brojala 145
članova, uključujući i dvije maloljetne osobe prezimena Hasanović i Mustafić. Nije nam poznata vrsta srodstva
između ove dvije maloljetne ženske osobe i ostalih članova domaćinstava s kojima su živjele.
U prvoj, odnosno drugoj godini agresije na RBiH ubijeno je ukupno 6 osoba iz ove familije, prosječne starosti 35, 7
godina, među kojima je i jedna starija sredovječna žena. Iza dvije starije osobe muškog spola ostale su udovice, a iza
mlađeg ubijenog ostalo je i petero djece siročadi, prosječne starosti 13,8 godina. U toku zločina genocida ubijeno je 15 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 37,9 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Iza ubijenih u genocidu ostalo je 10 udovica i 5-ero djece siročadi, prosječne starosti 11,4 godine.
Do 2008. godine u ovo naselje vratilo se samo 7 osoba iz ove familije. Većina preživjelih i prognanih obitelji ove
familije nastanila se u sljedećim općinama FBiH: Banovići, Breza, Gradačac, llidža, llijaš, Lukavac, Novi Grad Sarajevo,
Srebrenik, Tuzla, Vogošća, Zenica i Živinice. Više od 40 osoba iz ove familije iselilo se iz BiH, uglavnom u SAD-a izemlje zapadne, odnosno sjeverne Evrope.
'''-Mujići -''' živjeli su u Liješću, a bila su dva domaćinstva, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 9
članova. Do 2008. godine u ovo naselje nije se vratila niti jedna osoba iz ove familije. Gotovo svi članovi obiteljskog
domaćinstva iselili su se iz BiH.
'''-Muratovići -''' živjeli su u Liješću, a bila su 3 obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 20 članova.
Do 2008. godine nije se vratila niti jedna osoba iz ove familije u prijeratno mjesto prebivališta, Liješće. Većina
članova ove porodice iselila se iz BiH.
'''-Nekići -''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su, vjerovatno, iz [[Velike Daljegošte]]. Bilo je samo jedno obiteljsko, tročlano,
domaćinstvo. Prognani članovi ove porodice nastanili su se u općini [[Novi Grad Sarajevo]]
'''-Salkići-''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su iz [[Žabokvice]]. Bila su dva domaćinstva koja su imala ukupno 5 članova,
uključujući i jednu stariju žensku osobu s prezimenom Čikarić.Do 2008. godine nije se vratila niti jedna osoba iz ove
familije u Liješće, a jedna osoba se nastanila u Tuzli. Svi članovi obiteljskog, tročlanog, domaćinstva iselili su se BiH.
'''-Selimovići-''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su iz [[Klotijevca]]. Bilo je samo jedno obiteljsko, šesteročlano, domaćinstvo.
U toku zločina genocida ubijen je najstariji sin iz ove porodice (r. 1969. g.), a iza njega je ostala udovica i dvoje malodobne djece, prosječne starosti 1,5 godina. Do 2008. godine nije se vratio u Liješće niti jedan član iz ove obitelji. Po jedna osoba iz ove porodice nastanila se u općinama Banovići i Živinice, a dvije osobe iselile su se iz BiH.
'''-Smajići -''' bilo je samo obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo. Osnivač ovog domaćinstva porijeklom je iz [[Kutuzera]] ili [[Lipovca]], a vjeroyatno je promijenio i prezime. Do 2008. godine nije se vratio u Liješće niti jedan član iz ove obitelji. Svi članovi ovog domaćinstva iselili su se iz BiH.
'''-Smajlovićl -''' živjeli su u Liješću, a porijeklom su iz Žabokvice bila su 3 obiteljska domaćinstva koja su osnovala dva brata i njihov srodnik, a imala su ukupno 14 članova U prvoj, odnosno drugoj godini agresije na RBiH ubijeni su sin (r. 1974. g.) i otac (r. 1946. g.), a iza ubijenog, oca, ostala je udovica. U toku zločina genocida ubijene su 4 osobe
spola iz ove familije, prosječne starosti 33,0 godina, među kojima su dva brata i njihov bratić. Iza oženjenih osoba,
žrtava genocida, ostale su 2 udovice i dvoje djece siročadi, prosječne starosti 5,0 godina; obje udovice s po jednim djetetom. Do 2008. godine nije se vratila niti jedna osoba iz ove familije u Liješće. Dio preživjelih članova porodica Smajlović
nastanio se u općinama llijaš, Sarajevo i Tuzla.
'''-Tihići -''' živjeli su u zaseoku Tihići. Ova familija imala je 26 obiteljskih domaćinstva koja su ukupno brojala 123
člana. U drugoj godini agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su 4 osobe muškog spola iz ove familije, prosječne
starosti 32,8.godina, Iza oženjenih osoba, žrtava agresije, ostale su dvije udovice i dvoje starije djece siročadi,
prosječne starost! 16,0 godina. U toku zločina genocida ubijene su 22 osobe muškog spola familije Tihić, prosječne starosti 36,0 godina, među kojima je najveći broj osoba koje su bile u najbližem srodstvu, tj. braća. Tako, na primjer, među ubijenima su 4 brata - sinovi Reifovi, zatim 3 brata - sinovi Mustafini, kao i ostalih 6 osoba - po dva brata: sinovi Hamidovi,
Mehmedalijini i Mujini. Više od polovine žrtava genocida bilo je u braku, tj. imali su supruge i djecu. Iza žrtava
genocida ostalo je 13 udovica i 12-ero djece siročadi, prosječne starosti 11,5 godina.
Do 2008. godine u naselje Liješće nije se vratila niti jedna osoba iz ove familije. Većina preživjelih i prognanih
članova familije Tihić nastanila se u sljedećim općinama FBiH: Banovići, Breza, llidža, llijaš (najveći broj osoba),
Lukavac, Novo Sarajevo, Srebrenik, Visoko, Vogošća Živinice. Više od 10 osoba iz ove familije iselilo se iz BiH.
Srpske familije koje su živjele u naselju Liješće do 1991. godine bile su raspoređene u 19 domaćinstava koja su
imala ukupno 97 članova. To su sljedeće familije: Jelisavčići, Josipovići, Katanići i Savići.
'''-Jelisavčići -''' bila su 4 obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 14 članova.
Do 2008. godine u Liješću je živjelo 9 osoba iz ove familije, a koje su bile prijeratni stanovnici ovog naselja, kao
i jedna osoba koja nije prijeratni stanovnik ovog naselja.
'''-Josipovići -''' bila su 3 obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 15 članova. Do 2008. godine u ovom naselju živjelo je 5 osoba iz ove familije, a koje su bile prijeratni stanovnici ovog naselja, kao i 2 osobe koje nisu bile prijeratni stanovnici ovog naselja.
'''-Katanići-''' bilo je 6 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 37 članova. Do 2008. godine u Liješću je živjelo 20 osoba iz ove familije, a koje su bile prijeratni stanovnici ovog naselja, kao i 14 osoba koje nisu bile prijeratni stanovnici ovog naselja.
'''-Savići -''' bilo je obiteljskih domaćinstava ukupno 31 člana koja su imala Do 2008. godine u Liješću je živjelo 15 osoba iz ove
familije koje su bile prijeratni stanovnici pvog naselja, kao i 5 osoba koje nisu bile prijeratni stanovnici ovog naselja.
Nove srpske familije koje su se doselile u Liješće nakon okupacije i genocida u Srebrenici,.a koje nikada nisu živjele
na području ovog naselja. To .su sljedeće familije: Anđić, Blagojević, Četković, Despotović, Hajdukovići, Jašići, Jevtić,
Jovkovići, Krstić, Maksimovići, Marčeta, Marković, Milanović, Milić, Mitrović, Nekić, . Nešković, Pavlović, Pjević, Sekulić,
Simeunović, Vasilijević i Zaric. Dakle, posrijedi su nove 22 familije, s ukupno.54 člana.
==Izvor==
Line 69 ⟶ 174:
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
* Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica.Alija Suljić
* Popis stanovništva u BiH 2013 godine.
| |||