Wikipedija

Jovan Jovanović Zmaj: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
→‎Zmaj o Hrvatima: Evo još jednog izvornika da je pjesma bila napisana u kontekstu političke borbe Hrvata s Mađarima
Dodatci članku, djela, izvori.
Redak 6:
| opis slike =
| puno ime = Jovan Jovanović
| pseudonim = ''Zmaj''
| rođenje = [[24. studenoga]] [[1833.]]<br />[[Novi Sad]]
| smrt = [[3. lipnja]] [[1904.]]<br />[[Srijemska Kamenica]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Srbi]]n
| period pisanja =
| vrsta =
Redak 24:
}}
 
'''Jovan Jovanović Zmaj''' ({{srp.|Јован Јовановић Змај}}; [[Novi Sad]], [[24. studenoga]] [[1833.]] – [[Srijemska Kamenica]], [[3. lipnja]] [[1904.]]), bio je [[Srbija|srpski]] književnik. Začetnik je satiričnog i društveno angažiranoga pjesništva u srpskoj književnosti.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=29387 Hrvatska enciklopedija: Jovanović, Zmaj Jovan], pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref> Pored [[Đura Jakšić|Đure Jakšića]], Zmaj je drugi veliki liričar srpskog romantizma.
 
== Životopis ==▼
Pored [[Đura Jakšić|Đure Jakšića]], Zmaj je drugi veliki liričar srpskog romantizma.
Gimnaziju je pohađao u NovomNovome Sadu i [[Bratislava|Požunu]], a pravo u [[Pešta|Pešti]], [[Prag]]u i [[Beč]]u. Potom odlazi u Peštu za nadzornika zadužbine [[Tekelijanum]]a, gdje istovremenoistodobno studira medicinu i izdaje satirični list ''Zmaj'' („3maj“), po kome je i dobio imenadimak. U Pešti je [[1870.]] godine diplomirao medicinu.<ref name="HE"/> Kad je završio medicinu, živi kao liječnik u NovomNovome Sadu, Beču, [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i drugim mjestima. U tijekuBeogradu cijeleje druge polovicebio, [[19. stoljeće|191890. stoljeća]] ondo je najproduktivniji srpski pjesnik, urednik mnogih listova i časopisa i jedan[[1898.]] odgodine najistaknutijihdramaturg nacionalnihNarodnoga radnikapozorišta.<ref name="HE"/>▼
 
U tijeku cijele druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] on je najproduktivniji srpski pjesnik, urednik mnogih listova i časopisa i jedan od najistaknutijih srpskih nacionalnih radnika.
▲==Životopis==
▲Gimnaziju je pohađao u Novom Sadu i [[Bratislava|Požunu]], a pravo u [[Pešta|Pešti]], [[Prag]]u i [[Beč]]u. Potom odlazi u Peštu za nadzornika zadužbine [[Tekelijanum]]a, gdje istovremeno studira medicinu i izdaje satirični list ''Zmaj'' („3maj“), po kome je i dobio ime. Kad je završio medicinu, živi kao liječnik u Novom Sadu, Beču, [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i drugim mjestima. U tijeku cijele druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] on je najproduktivniji srpski pjesnik, urednik mnogih listova i časopisa i jedan od najistaknutijih nacionalnih radnika.
 
== Književni rad ==
Dvije najbolje zbirke njegovih pjesama su ''Đulići'' i ''Đulići uveoci''. Veliki broj njegovih šaljivih i dječjih pjesama, tiskanih po raznim listovima i časopisima, izašao je u dva izdanja cjelokupnih djela: ''Pjevanja'' i ''Druga pjevanja'' (srp. ''Pevanija'' i ''Druga pevanija''). Posljednje su tiskane zbirke: ''Snohvatice'' i ''Devesilje''. U prozi je napisao jednu pjesničku legendu (''Vidosava Branković'') i jedan šaljivi kazališni komad (''Šaran''). Zmaj je i prevodio dosta, naročito iz mađarske književnosti. Najbolji su mu prijevodi mađarskog pjesnika [[Sándor Petőfi|Sándora Petőfija]]. Pored ostalih pjesama, od njega je preveo spjev ''Vitez Jovan''.
 
Iz njemačke poezije prevodi [[Johann Wolfgang von Goethe|Göthea]] (''Herman i Doroteja'', ''Ifigenija u Tavridi'') i s uspjehom podražava Heineovu ljubavnu liriku i epigram i orijentalskuorijentalnu poeziju [[Friedrich Martin von Bodenstedt|Friedricha BodenstetaMartina von Bodenstedta]] (''Pjesme Mirca Shafije''). Od ostalih prijevoda iz strane književnosti znatniji su mu: ''Demon'' od Ljermontova i ''Enoh Arden'' engleskog pjesnika [[Alfred Tennyson|A. Tennysona]]. Pored ''Zmaja'', uređivao je još dva satirična lista: ''Žižu'' i ''Starmali''. Od [[1880.]] godine pa do smrti izdavao je dječji list ''Neven'', najbolji srpski dječji list tada.
[[Datoteka:3.maj_spomenik.jpg|mini|Spomenik Jovanu Jovanoviću Zmaju u NovomNovome Sadu]]
 
== Djela ==
* ''Istočni biser'',{{fusg|1}} 1861.
* ''Đulići'', 1864. (zbirka pjesama)
* ''Đulići uveoci'', 1882. (zbirka pjesama)
* ''Snohvatice'', I–II, 1895., III, 1900.
* ''Sve dojakošnje pesme'', 1871.
* ''Pevanija'', I–II, 1879.-1882.
* ''Čika Jova srpskoj deci'', 1899.
* ''Čika Jova srpskoj omladini'', 1901.
 
== Zmaj o Hrvatima ==
U svojoj pjesmi "ŠtoŠta se čuje?"<ref>{{srp oznaka}} [http://jovanovic-zmaj.blogspot.com/2014/01/blog-post_1.html Jovan Jovanović - Zmaj: Šta se čuje?], pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref><ref>{{srp oznaka}} [http://arhiva.unilib.rs/view.php?q=2331&e=t&p=0001&z=2&x=0&w=922&h=600&x=b Pismohrana Sveučilišne knjižnice "Svetozar Marković": Šta se čuje / pjesma slavnog srbskog pjesnika Zmaja Jovana Jovanovića], pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref>, napisanoj u vrijeme provođenja [[Mađaroni|mađaronske]] politike pretvaranja Hrvatske u mađarsku pokrajinu, napravio je [[hvalospjev]] [[Hrvati]]ma, pozvavši po tom pitanju neutralne Srbe da borbom pomognu Hrvatima<ref>http://arhiva.unilib.rs/view.php?q=2331&e=t&p=0001&z=2&x=0&w=922&h=600&x=b</ref><ref>Denis Derk, [http://www.vecernji.hr/knjige/sto-je-jovan-jovanovic-zmaj-hrvatskom-puku-253321 ''Što je Jovan Jovanović Zmaj hrvatskom puku?''], ''[[Večernji list]]'', 19. veljače 2011., pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref>:
 
:(...) ''Hrvat se ne bori da što otme kome,''
Line 59 ⟶ 69:
 
Prva strofa ovih stihova (''"Hrvat se ne bori da što otme kome..."'') bila je izrecitirana pri prvoj posjeti hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] gradu [[Vukovar]]u, koji je tada bio nedavno reintegriran u hrvatski ustavno-pravni sustav.
 
== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Njegovi prepjevi raznih istočnih pjesnika: persijskih, turskih, tatarskih i arapskih. Prepjevavao je s njemačkoga jezika služeći se najviše prijevodima njemačkoga pjesnika Friedricha Martina von Bodenstedta.<ref>{{srp oznaka}} Dragan Bogutović, [http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:355163-Prepevi-cika-Jove-Zmaja-ugledali-svetlost-dana ''Prepevi čika Jove Zmaja ugledali svetlost dana''], novost.rs, 26. studenoga 2011., pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref>
 
== Izvori ==
{{Izvoriizvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
*{{eng oznaka}}, {{srp oznaka}} [http://www.borut.com/library/a_zmajjj.htm Zmajeve pjesme]
 
{{GLAVNIRASPORED:Jovanović Zmaj, Jovan}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Jovan_Jovanović_Zmaj"