Milan Steiner: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Dovršetak članka
Redak 8:
|smrt = [[4. prosinca]] [[1918.]]
|narodnost = [[Židovi|Židov]]
|period = modernaekspresionizam
|vrsta = ekspresionizamlikovna
|praksa = slikarstvo, grafika
|utjecao = [[Sava Šumanović]], [[Ignjat Job]], [[Marijan Trepše]], [[Đuro Tiljak]]
|utjecali = [[Miroslav Kraljević]], [[Josip Račić]]
|djela = [[KišaNa (slika)|Kišakiši]], U parku
|nagrade =
|potpis = Milan Steiner - potpis.jpg
}}
 
[[Datoteka:Milan Steiner - Kiša - 1918..jpg|mini|300px|lijevo|Milan Steiner: '''Kiša''', 1918., Moderna galerija, Zagreb]]
 
==Životopis==
Milan Steiner je rođen u dobrostojećoj građanskoj obitelji židovskog trgovca Hinka Stinerra i Rozalije (rođ. Deutsch). Kao beba, dadilji je ispao iz ruku i zadobio trajne posljedice: ostao je vrlo nizak, deformiranoga tijela, te je zadobio grbu.
U sedmoj godini je obolio od tuberkuloze te mu je odstranjeno jedno plućno krilo. Na autoportretima u crtežu, svoje hendikepe nije prikrivao, te oni prije otkrivaju unutarnju snagu kojom se Steiner znao suprotstaviti životnim nedaćama koje su ga pratile od najranijeg djetinjstva.<ref>Jergović 2011; Ernečić 2013</ref>
 
Poslije Trgovačke akademije, koju je upisao 1909., godine 1912. prelazi na zagrebačku Privremenu višu školu za umjetnost i obrt (kasnije Akademija likovnih umjetnosti), koju je završio 1916. <ref>Tonković 1996, 276; Bede 1999, 1</ref>
[[Datoteka:Milan Steiner - U parku.jpg|mini|220px|lijevo|Milan Steiner: '''U parku''', s. a., Moderna galerija, Zagreb]]
 
Pripadao je istoj generaciji kao i [[Sava Šumanović]], Josup Kukec te [[Bogumil Car|Bogumil i Dora Car]], no tijekom studija često zalazi u društvo kojem su pripadali i [[Marijan Trepše]], [[Đuro Tiljak]] [[Ignjat Job]], [[Hinko Juhn]], [[Robert Jean Ivanović]], s kojima u Kazališnoj kavani naveliko raspravlja o Cezanneu, Kandinskom, kubizmu… Kolegama posuđuje knjige iz svoje biblioteke, u kojoj su se osim umjetničkoj monografija nalazila i Nietzcheova djela, naširoko čitana u to doba, o kojima je Steiner međutim među prvima u ono doba imao jasan kritičan stav.
U isto vrijeme druguje i s [[Ljubo Babić|Ljubom Babićem]] koji 1916. postaje profesorom na Umjetničkoj školi, [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimićem]] koji mu objavljuje nekoliko njegovih crteža u svojem „Jurišu“ i posthumno piše nekoliko nadahnutih članaka o Steineru, sa Svetislavom Stančićem s kojim je, glazbeno obrazovan (svirao je violinu), dijelio muzičke interese.<ref>Domić 1987; Tonković 1996</ref>
Steinerova je za svojeg kratkoga života načinio oko četristotinjak radova vrlo širokog tematskog spektra: od veduta i pejzaža, preko portreta, figura, interijera i aktova, izvedenih u jednako širokom dijapazonu tehnika: akvarela, pastela, crteža ugljenom, olovkom, perom i kredom, ulja na platnu, bakropisa i litografija…
Premda se rodio u Sisku, kamo se často vraćao te i ondje slikao, Steiner je po svojim djelima „najzagrebačkiji autor“ (Lilijana Domić).
Privlače ga prizori s ulice, iz kavana, kazališta, parkova, te slika neke od najljepših eksterijera hašega slikarstva prošloga stoljeća, pune ugođaja i ozračja ([[Na kiši]], U parku).<ref>Tonković 1996, 276</ref>
[[Datoteka:Milan Steiner - Kiša - 1918..jpg|mini|300px|lijevo|Milan Steiner: '''KišaNa kiši''', 1918., Moderna galerija, Zagreb]]
Čitav Steinerov slikarski opus, nastao u nepunih pet godina, likovno je najviše na tragu Miroslava Kraljevića, ali pred kraj je sve više prožet bitno različitim, ekspresionisičkom doživljajnošću molskoga ugođaja, koja je najviše odgovarala njegovim egzistencijalističkim životnom pogledima. <ref>Tonković 1996, 276; Bede 1999, 1</ref>
To i nije neobično, jer je Steiner redovito pratio suvremenu likovnu problematiku, osobito vodeći ekspresionistički časopis „Der Sturm“, kojeg se u ono doba moglo kupiti u Zagrebu gotovo istodobno kada bi izašao u Berlinu.
Umro je u svojoj dvadeset i šestoj godini, početkom prosinca 1918. od španjolske gripe, najpogubnije epidemije dvadesteoga stoljeća.
 
== Bilješke ==
[[Datoteka:Milan Steiner - U parku.jpg|mini|220px|lijevo|Milan Steiner: '''U parku''', s. a., Moderna galerija, Zagreb]]
{{Izvori}}
 
==Literatura==
*Bede 1999 - Bede, Lana: Milan Steiner: Kiša, tiskopis, s. a, Zagreb, 1999.
*Domić 1987 – Domić, Lilijana: [[Rainer Maria Rilke|Rilke]] našeg slikarstva, Vjesnik, Zagreb, 21. 11. 1987., str. 8
*Ernečić 2013 – Jalšić Ernečić, Draženka: [http://www.muzej-koprivnica.hr/milan-steiner/ MILAN STEINER (1984 – 1918) Slikarski genij tihe sudbine]
*Jergović 2011 – [http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/steiner-ruka-koja-otvara-kisobran/ Jergović, Miljenko: Steiner: Ruka koja otvara kišobran]
*Peić 1966 – [[Matko Peić|Peić, Matko]]: Steiner, Milan, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb, 1966., str. 322
*Putar 1956 – [[Radoslav Putar|Putar, Radoslav]]: Slikarstvo Milana Steinera, u: Likovne kritike, studije i zapisi 1950-1960., Zagreb, 1998., str. 257-259
*Tonković 1996 – Tonković, Zdenko: Steiner, Milan, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Zagreb, 1996., str. 276-277
 
==Vanjske poveznice==
*[http://www.sisak.info/izlozba-120-godina-rodenja-milana-steinera/ Izložba 120 godina rođenja Milana Steinera]
*[http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/steiner-ruka-koja-otvara-kisobran/ Jergović, Miljenko: Steiner: Ruka koja otvara kišobran]
 
{{GLAVNIRASPORED:Steiner, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Slikari impresionizma]]
[[Kategorija:Slikari postimpresionizma]]
[[Kategorija:Hrvatski grafičari]]
[[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Životopisi, Sisak]]