Stjepan Dabiša: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zij4 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Zij4 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Monarh
[[Datoteka:Povelja kralj Dabisa.JPG |thumb|Povelja kralja Dabiše njegovoj unuci Vladiki.]]
| ime = Stjepan Dabiša
'''Stjepan Dabiša''' († 1395.), bosanski kralj (1391.-1395.) i titularni ''[[Hrvatski vladari|kralj Hrvatske i Dalmacije]]'' (1391.-1394.); sin Ninoslava iz dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]].
| slika =
| opis =
| titula = [[Hrvatski vladari|Kralj Bosne]]
| vladavina = [[10. ožujak]] [[1391.]]- [[8.]] rujan [[1395.]]
| krunidba = ožujak [[1391.]]
| prethodnik = [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I.]]
| nasljednik = [[Jelena Gruba]]
| regent =nitko
| titula1 = [[kralj|Bosanski kralj]]
| vladavina1 = [[1391.]] – [[1395.]]
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga = [[Jelena Gruba]]
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca = [[Stana Kotrmanić]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Kotromanići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Vladislav Kotromanić]]
| majka = nepoznato
| datum rođenja =oko [[1339]].
| mjesto rođenja =najvjerovatnije [[Bobovac]]
| datum smrti = [[8.]] rujan [[1395.]]
| mjesto smrti =[[Kraljeva Sutjeska]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =[[Bobovac|Bobovačka kapela]]
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Kršćanstvo|katolik]]
}}
 
'''Stjepan Dabiša''' ( 1339. - [[Kraljeva Sutjeska]] [[8.]] rujan [[1395]]. ) je bio bosanski kralj koji je vladao Bosnom u periodu od [[1391]]. do [[1395]]. godine. Također Dabiša je bio tiularni ''kralj Hrvatske i Dalmacije''.
== Životopis ==
 
== Porijeklo ==
Na prijestolje je došao [[1391.]], poslije smrti svoga nećaka, [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I]], pa su i njega priznale svojim kraljem i Hrvatska i Dalmacija.<ref name="Pivčević">[http://www.archive.org/stream/povijestpoljica00pive/povijestpoljica00pive_djvu.txt Archive.org] Ivan Pivčević: Povijest Poljica</ref> U prvim godinama svoje vladavine uspio je sačuvati neokrnjene granice bosanske države iz doba Tvrtka I. U proljeće [[1392]]. godine odbio je jednu [[Turci|tursku]] provalu u [[Bosna|Bosnu]].
 
Dabišino proijeklo nije sasvim razjašnjeno. Bio je izvanbračno dijete, unuk bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana I.]], ali izvori se razilaze po pitanju kojeg od dva mlađa Stjepanova sina je Dabiša bio sin.
Razdor između Dabiše i bosnanskih velikaša s jedne strane i vođa hrvatskog plemstva s druge strane iskoristio je ugarski kralj [[Sigismund Luksemburški|Žigmund]] (1387.-1437.) da ih slomi.
 
Jedna grupa izvora navodi da je otac Stjepana Dabiše bio [[Ninoslav Kotromanić]] (ponegdje nazvan Miroslavom), mlađi brat Vladislava Kotromanića.<ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref>
 
Druga grupa izvora tvrdi da je da je bio mlađi izvanbračni sin [[Vladislav Kotromanić|Vladislava Kotromanića]] i polubrat Tvrtka I., ako ne i zakoniti sin Vladislava i [[Jelena Šubić|Jelene Šubić]]. Kako je Tvrtko I. rođen [[1338]]. ili najkasnije [[1339]]. godine, a Dabiša je po toj teoriji njegov mlađi (polu)brat, slijedi da je Dabiša rođen nakon [[1339]]. godine.<ref name="Mandić"> Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978.</ref>
 
Prema [[Mavro Orbini|Mavro Orbiniju]] Dabiša je bio sin Ninoslava. Ali treba uzeti u obzir da je [[Ninoslav Kotromanić]] umro prije 1315. godine. Stoga je mala mogućnost da je Dabiša bio sin Ninoslava Kotrmnaića
 
Prema [[Mavro Orbini|Mavru Orbiniju]], Dabiša je podržavao [[Stjepan Vuk|Stjepana Vuka]] u njegovoj pobuni protiv Tvrtka I. [[1366]]. godine.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, ISBN 0-472-08260-4</ref>
 
== Vladavina ==
[[Datoteka:Povelja kralj Dabisa.JPG |thumb|Povelja kralja Dabiše njegovoj unuci VladikiDubrovčanima.]]
Na prijestolje je došao poslije smrti Tvrtka I. Za kralja je izabran vjerovatno zato što je bio star i nemoćan, što je plemstvu davalo veću kontrolu nad državom, ali možda i zato što je bio najstariji Kotromanić. O njegovoj starosti svjedoči i činjenica da je spominjan u diplomatskim zapisima još [[1358]]. godine.<ref name="Mandić"/><ref name="Fine"/>
 
PoštoU prvim godinama svoje vladavine je uspio da sačuva neokrnjene granice bosanske države iz doba Tvrtka I. U proljeće [[1392]]. godine odbio je jednu tursku provalu u Bosnu. Razdor između Dabiše i bosnanskih velikaša s jedne strane i vođa hrvatskog plemstva s druge strane iskoristio je ugarski kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] da ih slomi. Pošto je razorio uporište hrvatskih velikaša, [[Dobor]], [[1394]]. godine, a njih zarobio, ugarskom kralju potčinio se i Dabiša. TomBosanski prilikom odrekaokralj se titule iodrekao vlasti nad [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Dalmacija|Dalmacijom]], primio vazalne odnose i zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti prijestoljekrunu Bosne preuzme Žigmund, muž [[Marija Anžuvinska |unuke]] [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]. Tako su uništene tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I. i njen utjecajuticaj na [[Balkan]]u.
 
Dabiša je umro [[8.|8. rujna]] [[1395]]. godine u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i sahranjen je u [[Bobovac|Bobovcu]]. <ref name="Mandić"/> Budući da je nadživio svoju rodicu, ugarsku kraljicu Mariju, po čijem nasljednom pravu je Žigmund bio izabran za Dabišinog prijestolonasljednika, vlastela je odlučila da bosansko prijestolje neće pripasti Žigmundu. Nastupio je ''[[interregnum]]'' tokom kojeg je vladala Dabišina udovica, [[Jelena Gruba]].
 
== Porodica ==
 
Jedino preživjelo dijete rođeno iz braka Stjepana Dabiše i Jelene Grube bila je kćerka [[Stana Kotromanić|Stana]]. Stanina kćer, čije se ime navodi kao [[Vladava (Vladika)|Vladava]] <ref name="Mandić"/> i Vladika <ref name=Draganović> Draganović, Krunoslav: ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', 1942.</ref>, udala se za [[Juraj Radivojević|Juraja Radivojevića]] još za života svoga djeda Dabiše i bake Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz [[1395]]. kojom kralj poklanja selo [[Velika (Veljaci)|Veljaci]] na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. <ref name="Mandić"/> Dabišina unuka Vladava (Vladika) je imala djecu još za vrijeme Dabišinog života i vladavine. <ref name="Mandić"/>
 
Kada je i [[Ladislav Napuljski]] počeo svojatati za se Hrvatsku i Dalmaciju, on je uvidio da ih neće moći uzdržati u svojoj vlasti, pa se prisloni sasvim uz [[Žigmund]]a, kojemu je Dabiša [[mir u Đakovu 1393.|đakovačkim ugovorom]] o miru , negdje o polovini srpnja 1393.. prizna pravo nasljedstva na bosansko prijestolje poslije svoje smrti,<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., prvi dio, str. 224.</ref> a Žigmund ga za to priznade zakonitim bosanskim kraljem. Po tom ugovoru nije Dabiša izgubio Hrvatske i Dalmacije, koje je odstupio Žigmundu tek u kolovozu 1394., a njihovo zauzeće povjerio je Žigmund novoimenovanom banu Nikoli Gorjanskomu, koji je i izvršio svoju zadaću već prije svrhe godine. Premda su tako Hrvatska i Dalmacija došle u vlast Žigmundovu, imali su još i po Hrvatskoj i po Dalmaciji svojih pristaša i Stjepan Dabiša i [[Ladislav Napuljski]], sto je češće prouzrokovalo nereda. <ref name="Pivčević"/>
 
Pošto je Žigmund razorio uporište hrvatskih velikaša, [[Dobor]], [[1394]]. a njih zarobio, ugarskom kralju potčinio se i Dabiša. Tom prilikom odrekao se titule i vlasti nad [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Dalmacija|Dalmacijom]], primio vazalne odnose i zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti prijestolje preuzme Žigmund. Tako su uništene tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I. i njen utjecaj na [[Balkan]]u.
 
== Bilješke ==