Milan Martić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
'''Milan Martić''' (Martići pokraj [[Knin]]a, [[18. studenog]] [[1954]].), srpski [[ratni zločin|ratni zločinac]], nekadašnji ministar unutarnjih poslova i predsjednik nepriznate tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].
Bio je jedan od glavnih vođa pobune dijela Srba u Hrvatskoj i antagonista u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Kada je [[1990.]], nakon prvih demokratskih izbora na vlast došao [[HDZ]] na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], bio je načelnik kninske milicije. U ljeto iste godine tadašnja vlada RH je donijela zapovijed o razoružanju rezervnog sastava milicije na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Kninska milicija na čelu s Martićem oglušila se na taj poziv, odmetnula od Vlade RH i u suradnji s tadašnjim načelnikom općine Knin i Zajednice općina Sjeverne Dalmacije i Like [[Milan Babić|Milanom Babićem]] proglasila ratno stanje i postavila barikade na svim cestama oko [[Knin|Knina]], koje su čuvali pobunjenički ekstremisti koje je sama milicija naoružala, te su tako ta područja postala izvan dosega legitimne novoizabrane hrvatske vlasti. Taj je događaj poznat kao [[Balvan-revolucija|Balvan revolucija]] i zbio se 17. kolovoza 1990. Nakon otkazivanja poslušnosti Vladi RH, skupa sa svojim pristašama formirao je kninsku miliciju koja je naoružavala srpske pobunjenike, sudjelovala u terorističkim napadima na hrvatske redarstvenike (posebno na [[Krvavi Uskrs|Uskrs 1991.]]) i koja je postala temelj za osnivanje [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]].
Nakon [[Operacija Bljesak|oslobađanja zapadne Slavonije]] za odmazdu naredio je [[raketiranje Zagreba]], u kojem je poginulo 7 civila, i time se osobno pohvalio pred kamerama Radiotelevizije Srbije što je kasnije poslužilo kao glavni dokaz tužiteljstva za [[ratni zločin]]. Osim Zagreba, odgovoran je i za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog.
| |||