Zelovo (Sinj): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 23:
U okružju sela se nalaze planine Plišivica, Gradina i [[Orlove Stine]] (područje koje je dio planine Svilaje s velikim klisurama), koje su poznate po povremenoj naseobini [[Bjeloglavi sup|bjeloglavih supova]] tijekom njihovih migracija prema otoku [[Cres]]u i prema [[Alpe|Julijskim Alpama]] u [[Slovenija|Sloveniji]].
 
U selu se nalazi i crkva [[Sveti Vid|Svetoga Vida]], sveca koji je zaštitnik sela, a svečano slavlje u selu se odvija na dan Svetog Vida, [[15. lipnja]].

Selo je poznato po autohtonim zelovskim lulama, to su glinene lule koje su se proizvodile jedino na Zelovu i nigdje drugdje u Hrvatskoj.Osim lula Zelovljani su izrađivali i cigaršpice, drvene igračke, namještaj, predmete svakodnevne uporabe (grablje, vile), dekorativne predmete ukrašene duborezom, drveno posuđe, balote i glazbene instrumente (diple, dvojnice, gusle i svirale). Gotovo svako kućanstvo u Zelovu predstavljalo je proizvodni pogon za razne obrtničke predmete.Vrlo su rijetki seoski krajevi u Hrvatskoj koji su razvijali i njegovali obrtništvo.Ipak najpoznatiji proizvod su glasovite zelovske lule. Koliko se o tim lulama pročulo najbolje svjedoči podatak da su NjemciNijemci u 2. svj. ratu po dolasku na Zelovo tražili tvornice lula kako bi strojeve koje su oni zamišljali da postoje, prilagodili vojnim potrebama. Počeci proizvodnje lula zabilježeni su u prvoj polovini 18. st. kada se u Zelovo doseljavaju obitelji sa prezimenima Delaš, Domazet i Jukić koje pokreći izradu lula i cigaršpica.Više o zelovskim lulama na web stranici - <ref>[http://www.zelovskelule.com Zelovske glinene lule]</ref>
 
==Povijest==