Vjeko Ćurić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak poveznice
izvori + sit.
Redak 3:
== Životopis ==
 
RodioRođen seje u [[Lupoglav]]u kraj [[Žepče|Žepča]] 26. travnja 1957. godine, kao drugo od šestero djece u obitelji Peta i Ane Ćurić.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2005/03-2005/html/revija/domace_vijesti1.html] Sedma obljetnica smrti fra Vjeke Ćurića</ref> U [[Visoko]]m je 1976. završio [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačku klasičnu gimnaziju]]. Školovao se za svećenika od 1976. do 1982., kada je, diplomiravši [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]] na [[Franjevačka teologija Sarajevo|Franjevačkoj teologiji u Sarajevu]], zaređen.<ref>[http://www.americancatholic.org/news/vijekocuric/] Vjeko Curic, Franciscan Priest, Murdered in Rwanda</ref> Postao je član [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene]].
 
U [[Pariz]]u se pripremao za misijski poziv. Otišao je u [[Ruanda|Ruandu]] [[1983]]. godine. Prema franjevačkom planu "Projekt Afrika" nastojao je naučiti lokalne običaje i plemenske jezike, a pomagao je u duhovnim i materijalnim potrebama lokalnom stanovništvu, a i organizirao je i konvoje humanitarne pomoći.
Redak 9:
U [[Ruanda|Ruandi]] je trajao [[rat]] i [[Genocid u Ruandi|genocid]] [[1994]]. godine između pripadnika plemena [[Hutu]] i [[Tutsi]]. Gotovo svi svećenici bijelci napustili su zemlju. Vjeko Ćurić je ostao. Više puta bio je u smrtnoj opasnosti za vrijeme i nakon rata. U travnju [[1996]]. dva su ga razbojnika napala želeći ga strijeljati, ali im je uspio pobjeći.
 
Nije preživio napad [[31. siječnja]] [[1998]]. godine, kada je ubijen u [[Kigali]]ju.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2005/03-2005/html/revija/domace_vijesti1.html] Sedma obljetnica smrti fra Vjeke Ćurića</ref> Pokopan je u mjestu [[Kivumu]], u župnoj crkvi koju je dao sagraditi s vjernicima. Sprovod je vodio apostolski nuncij u [[Ruanda|Ruandi]] poljski nadbiskup [[Juliusz Jacucz]].
 
Dan nakon njegova ubojstva, [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] spomenuo ga je u govoru na [[Trg svetog Petra|Trgu sv. Petra]] u [[Vatikan]]u rekavši: "Fra Vjeko još je jedna žrtva dodana dugom nizu misionara koji su svoju ljubav prema [[Isus Krist|Kristu]] i afričkim narodima potvrdili žrtvujući vlastiti život."