Krunske zemlje Commonwealtha: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 25:
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema stvarnu moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase [[republika|republiku]]. Nasljednik kraljice morat će dobiti odobrenje svake od članica ako želi preuzeti odgovarajuće titule. Ova uloga povijesno je često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja [[George VI.|Georgea VI.]], Kanada je [[Njemačka|Njemačkoj]] proglasila rat nekoliko dana poslije Britanije tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru s Njemačkom. Nešto kasnijeposlije, tijekom sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan|Pakistana]] 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više [[kruna]] za svaku od država, te koliko [[naklonjenost]] pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje je li moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.
 
U mnogim od država kojima trenutačno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, osobito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod upitnikom. Ipak, mnogi kraljicu smatraju simbolom jedinstva i tradicije koju ne treba mijenjati, što čini relativno sigurnim da se broj država ''Commonwealth Realms'' neće mijenjati za vrijeme vladavine Elizabete II. Ovo će se, najvjerojatnije, u mnogome promijeniti otvaranjem pitanja nasljeđivanja kraljice pogotovo ako su uzme u obzir činjenica da je Australija već jednom odbila da princ [[Charles]] postane generalni guverner.