Aja Sofija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Hagia Sophia at Night.jpg|mini|300px|<center>'''Aja Sofija''']]
'''Aja Sofija''' ili '''Crkva Svete mudrosti''' ([[grčki]]: ''Ἅγια Σοφία'' (''Agia Sofija''), tj. "Sveta mudrost"<ref>Nakon okupacije grada Osmanlije su naziv prilagodili svome jeziku i nazvali je Aja Sofija.</ref>), građena je od 408. do 415. godine. Dovršena je 10. listopada 415. godine, ali je uništena u požaru usred [[Nikina pobuna|Nikine pobune]] [[532.]], kada je bizantijski car [[Justinijan I.]] zamalo izgubio prijestolje. No, on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina do ([[537.]]) i odmah je postigla svjetsku slavu. Gradili su je arhitekt [[Antemije iz Trala]] i matematičar [[Izidor iz Milet]]a.
Aja Sofija je prva kupola na pandantivima (sferični trokuti kojima se s kvadratne osnove prelazi na sferični oblik), koja je bila izgrađena do tih razmjera da je zato postala od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije za građevine na zapadu. Crkva je bila krunidbena crkva bizantiskih careva. Nakon [[Osmansko Carstvo|otomanske]] okupacije grada [[1453.]] crkva je prenamijenjena u džamiju, a izvana su dodana četiri [[minaret]]a. Pri osvajanju grada otomanski su vojnici u crkvi počinili pokolj građana koji su se onamo bili sklonili. Mozaici, koji su postojali u crkvi, prekriveni su vapnom. Aju Sofiju je [[1935]]. godine [[Kemal Atatürk|Mustafa Kemal Atatürk]] dao pretvoriti u [[muzej]]. Kraj crkve nalazi se grob cara [[Konstantin|Konstantina Velikog]].
| |||