Razlika između inačica stranice »Ladislav I. Sveti«

Dodana 83 bajta ,  prije 5 godina
bez sažetka
| slika = [[Slika:Szent Laszlo Somogyvár.jpg|220px]]
| opis = Statua ugarskog kralja Ladislava I. Svetog
| titula = [[Popis ugarskih vladara|ugarskiUgarski kralj]]
| vladavina = o. [[10481077.]] - [[29. srpnja]] [[1095.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[BelaGejza I.]]
| nasljednik = [[Koloman]]
| regent =
| majka = [[Riksa]]
| datum rođenja = o. [[1048.]]
| mjesto rođenja = [[Poljska]]
| datum smrti = [[29. srpnja]] [[1095.]]
| mjesto smrti = [[Nitra]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[katolicizamRimokatoličanstvo]]
}}
'''Ladislav I.''' poznati i kao '''sveti Ladislav''' ([[Mađarski jezik|mađarski]] ''I. László''; ), ([[Poljska]], o. [[1040.]] - [[Nitra]], [[Slovačka]], [[29. srpnja]] [[1095.]]) bio je, mađarski kralj (1077.-1095.) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Kanoniziran je [[29. lipnja]] [[1192.]] godine i legenda ga prikazuje kao pobožnog viteškog kralja. Popularan je kao [[svetac]] i u zemljama u susjedstvu [[Mađarska|Mađarske]] gdje mu je podginuto više crkava. Svetac je suzaštitnik je [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Jedan od oltara posvećen je njemu, gdje se nalazi i njegov kip.<ref>http://www.historiografija.hr/hz/1976/HZ_29-30_22_HORVAT.pdf</ref>
 
== Životopis ==
Nakon smrti kralja Gejze I. [[1077.]] godine, ugarska kruna pripala je Ladislavu. Uspješno je obranio Ugarsku od napada [[Pečenezi|Pečenega]] koje je protiv njega poslao detronizirani kralj Salomon. Nakon toga okrenuo se jačanju svoje kraljevine te je odlučio iskoristiti smrt hrvatskog kralja Zvonimira († 1089.), supruga svoje sestre kraljice Jelene Lijepe kako bi osvojio [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevinu Hrvatsku]] i staviti je pod upravu Arpadovića. Godine [[1091]]. umire bez imenovanog nasljednika kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]], koji je došao na prijestolje nakon Zvonimira, pa je Ladislav mogao [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.|započeti osvajanje Hrvatske]]. Stoga je te iste godine provalio sa vojskom preko [[Drava|Drave]], te je bez problema zauzeo [[Slavonija|Slavoniju]], ali je naišao na oružani otpor [[Hrvati|Hrvata]] na području južno od [[Petrova gora|Gvozda]] (''Alpes Ferreae'').<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref> Istodobno se [[bizant]]ski car [[Aleksije I. Komnen]] (1081.-1118.), uplašio za svoje posjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]], pa je platio nomadskom narodu [[Kumani|Kumana]] da napadnu Ugarsku. Prešavši planinu [[Gvozd]] morao se kralj Ladislav I., na vijest o napadu Kumana, vratiti u Ugarsku.<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref>
 
Nakon povratka u Ugarsku, Ladislav je na osvojenom području između Gvozda i [[Drava|Drave]] postavio svog sinovca [[Almoš]]a († 1129.) kao posebnoga hrvatskog kralja (1091.-1095.), očito kao znak da nema namjeru taj kraj, kao ni ostatak Kraljevine Hrvatske i Dalmacije pripojiti Kraljevini Ugarskoj, već je podrediti članovima svoje obitelji.<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref> Kako bi učvrstio vlast u Slavoniji i još je jače povezao s Ugarskom, osnovao u slavonskom naselju [[Zagreb]]u [[1094]]. godine [[zagrebačka biskupija|zagrebačku biskupiju]], čijim je prvim biskupom posvećen [[Česi|Čeh]] imenom [[Duh, biskup|Duh]] i podredio joj čitavo područje tadašnje Slavonije, a istodobno osnovao je u blizini Zagreba veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu [[Ača]]. Papa [[Celestin III.]] ga je [[27. lipnja]] [[1192.]] proglasio svetim.
Kako bi učvrstio vlast u Slavoniji i još je jače povezao s Ugarskom, osnovao u slavonskom naselju [[Zagreb]]u [[1094]]. godine [[zagrebačka biskupija|zagrebačku biskupiju]], čijim je prvim biskupom posvećen [[Česi|Čeh]] imenom [[Duh, biskup|Duh]] i podredio joj čitavo područje tadašnje Slavonije, a istodobno osnovao je u blizini Zagreba veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu [[Ača]].
 
== Obitelj ==
Oženio se oko [[1077.]] kneginjom Adelaidom Švapskom (o.1060.-1090.) s kojom je imao samo kćer [[Irena Ugarska|Pirošku]] (1088.-1134.) koja se udala za [[Bizantsko Carstvo|bizantskog cara]] [[Ivan II. Komnen|Ivana II. Komnena]]. Kako bi rješio pitanje nasljeđivanja ugarskog prijestolja opozvao je iz prekodravske Hrvatske kralja Almoša i dodijelio mu kao vojvodstvo (''ducatus'') zemlju s lijeve obale [[Tisa|Tise]], a nasljednikom ugarske krune učinio je Almoševog starijeg brata [[Koloman]]a († 1116.).<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 153</ref>
 
== BilješkeIzvori ==
{{izvori}}